Naziv
Historicizam u hrvatskoj arhitekturi
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
184287
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Kolegij donosi pregled povijesti arhitekture u Hrvatskoj u drugoj polovini XIX. i početka XX. stoljeća, od prve pojave romantičarskih tendencija do prodora secesije u arhitekturu. Obrađuju se opusi najvažnijih arhitekata i njihova najvažnija djela, a događanja u hrvatskoj arhitekturi kontekstualiziraju se sa zbivanjima u europskoj, ponajprije srednjoeuropskoj arhitekturi toga razdoblja. U kolegiju se obrađuju svi segmenti povijesti hrvatske arhitekture toga vremene: javna, sakralna, poslovna, stambena arhitektura, a posebno se obrađuje i urbanistička povijest najvećih hrvatskih gradova druge polovine XIX. stoljeća.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje. Hrvatska u drugoj polovini 19. i početkom 20. st. - politički okvir, gospodarska situacija.
  2. Pojava historicizma u hrvatskoj arhitekturi 1840-ih i 1850-ih (djela Aleksandra Brdarića, Ludwiga Zettla, Franje Kleina i drugih arhitekata).
  3. Arhitektura u Vojnoj Krajini od sredine 19. stoljeća do pripojenja teritorija Trojednoj Kraljevini 1881. godine: utjecaj bečkih struktura vlasti na organizaciju građevne uprave na tome području, stilovi, arhitekti, djela.
  4. Arhitektura romantizma i visokoga historicizma u Dalmaciji i Istri (1850. – 1890.): izgradnja austrougarske vojne luke u Puli, izgradnja Zadra kao prijestolnice pokrajine Dalmacije.
  5. Izgradnja đakovačke katedrale i projekti biskupa Josipa Jurja Strossmayera usmjereni na "obnovu" hrvatske arhitekture.
  6. Friedrich Schmidt i hrvatska arhitektura 1870-ih: restauracija crkve svetog Marka i katedrale u Zagrebu, izgradnja palače Jugoslavenske (Hrvatske) Akademije znanosti i umjetnosti, Marijinog pila na Kaptolu.
  7. Kolokvij.
  8. Izgradnja Zagreba u 19. stoljeću (regulatorne osnove, najvažniji arhitekti, djela, izgradnja javnih građevina hrvatske Zemaljske vlade i budimpeštanskih ministarstava u Zagrebu).
  9. Iso Kršnjavi, Herman Bollé i hrvatska arhitektura zadnje četvrtine 19. stoljeća (restauracija spomenika, unaprjeđenje umjetničkog obrta, prodor visokog historicizma, stilovi, djela).
  10. Javna arhitektura u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji – izgradnja kolodvora, kazališta, škola, sveučilišnih zavoda, instituta, komunalnih groblja, unaprjeđenje prometne infrastrukture.
  11. Ugarski teritorij na Jadranu – arhitektura historicizma u Rijeci (urbanizacija grada, arhitekti, djela, groblje Kozala).
  12. Arhitektura kasnog 19. i ranog 20. stoljeća u Dalmaciji i Istri – izgradnja Zadra, Pule i Poreča. Počeci razvoja turizma i izgradnja Opatije, ljetovališta na Kvarneru, prvi hoteli Dubrovnika.
  13. Arhitektura kasnog 19. i ranog 20. stoljeća u Zagrebu – kasni historicizam i prodor secesije: glavni arhitekti i djela.
  14. Arhitektura kasnog 19. i ranog 20. stoljeća u ostatku Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (Osijek, Karlovac, Sušak, Varaždin i drugi gradovi).
  15. Zaključna razmatranja. Kolokvij.

Ishodi učenja
  1. Usvojiti terminologiju vezanu za arhitekturu 19. stoljeća
  2. Poznavati kronologiju zbivanja u hrvatskoj arhitekturi XIX. stoljeća
  3. Imenovati najznačajnije protagoniste povijesti arhitekture Hrvatske u XIX. stoljeću
  4. Razviti sposobnosti analize arhitektonskih djela
  5. Prepoznati i opisati djela domaće arhitektonske baštine i upoznati studente s problemima očuvanja arhitektonske baštine XIX. stoljeća
  6. Koristiti se stručnom literaturom te razviti vještine intepretacije arhitektonskih djela na terenu
Metode podučavanja
Frontalna predavanja, seminari, vježbe, terenski rad, e-učenje, diskusije, mentorirana samostalna istraživanja studenata.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispiti (dva kolokvija ili jedan test i jedan seminar).
Ocjenu sadržava:

15% pismena verzija seminara na temu iz povijesti arhitekture 19. stoljeća
42,5% prvi kolokvij, 42,5 % drugi kolokvij; ili 85% pismeni ispit tijekom ispitnih rokova

Obavezna literatura
  1. Historicizam u Hrvatskoj, (ur.) Vladimir Maleković, Zagreb: MUO, 2000., knjiga 1
  2. Olga Maruševski, Iso Kršnjavi kao graditelj, Zagreb, 1986. ili 2009. (drugo izdanje)
  3. Dragan Damjanović, »Iso Kršnjavi i arhitektura historicizma u Hrvatskoj«, u: Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj. Zbornik radova znanstvenog skupa, (ur.) Ivana Mance, Zlatko Matijević, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, Hrvatski institut za povijest, 2015., str. 240-256.
  4. Dragan Damjanović, »Djelovanje arhitekta Franje Kleina u Varaždinsko-đurđevačkoj pukovniji (1851.-1859.)«, u: Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 17 (2009.), 1 (37), str. 64-77.
  5. Dragan Damjanović, Arhitekt Herman Bollé, Zagreb: MUO, Leykam international, 2013.
  6. Dragan Damjanović, Bečka Akademija likovnih umjetnosti i hrvatska arhitektura historicizma. Hrvatski učenici Friedricha von Schmidta, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gliptoteka, 2011.
Dopunska literatura
  1. Arhitektura historicizma u Rijeci, Rijeka: Moderna galerija Rijeka, 2002.
  2. Marija Stagličić, Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2013.
  3. Zgrada Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, 2010.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  3. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  5. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  6. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  7. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  8. smjer Nastavnički, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  9. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  10. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  11. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  12. Indologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  13. Judaistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  14. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  15. Nederlandistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  16. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  17. Romistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  18. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  19. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  20. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  21. Lingvistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  22. Germanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  23. Poljski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  24. Anglistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  25. Češki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  26. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  27. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  28. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  29. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  30. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Novi i reformirani studiji
  1. Digitalna lingvistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Romistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar