Cilj predmeta je studentice i studente upoznati s temeljnim procesima hrvatske povijesti 19. stoljeća – modernizaciji i nacionalnoj integraciji u komparativnoj perspektivi, kako regionalnoj (kontekst srednje i jugoistočne Europe), tako i globalnoj (europska i svjetska povijest). Budući da navedeni složeni procesi donose korjenite promjene na svim područjima društvenog života, nastava iz ovog predmeta pružit će uvid u sva relevantna društvena zbivanja u hrvatskim zemljama u 19. stoljeću, te će obuhvatiti ne samo političku, nego i gospodarsku, socijalnu, kulturnu, prosvjetnu povijest.

1. Osnovni problemi hrvatske povijesti 19. stoljeća; hrvatska historiografija o 19. stoljeću; ispitna literatura
2. Hrvatska u vrijeme jozefinizma; slom jozefinizma i obnova staleške ustavnosti
3. Hrvatska za napoleonskih ratova; Ilirske provincije
4. Hrvatska u razdoblju apsolutizma Franje I.; obilježja mađarskog nacionalizma; obilježja hrvatskog protonacionalizma
5. Preporodni pokret; struktura ideologije ilirizma, kulturna infrastruktura; odjeci preporodnog pokreta
6. Hrvatski pokret u vrijeme revolucije 1848/49.; dinamika hrvatsko-mađarskih odnosa u kontekstu revolucije u Habsburškoj monarhiji
7. Hrvatska u razdoblju neoapsolutizma; reforme bečkog središta kao temelj za uspostavu modernog građanskog društva
8. Hrvatska u razdoblju uvođenja ustavnosti (1860-1867); oblikovanje nacionalno-integracijskih ideologija (pravaštvo, jugoslavizam)
9. Dalmacija u razdoblju preporodnog pokreta (1860-1862-1880
10. Hrvatska u razdoblju neposredno nakon uvođenja dualizma (1868-1873); razdoblje modernizacijskih reformi (1873-1880) u okviru nagodbene autonomije
11. Hrvatska u razdoblju nakon stabilizacije dualizma; režim Bana Khuena Hedervaryja i njegova obilježja; promjene u društvenim strukturama (politika-kultura-ekonomija)
12. Dalmacija i Istra osamdesetih i devedesetih godina 19.stoljeća; ekonomija, politika i kultura
13. Hrvatska u razdoblju početne krize dualizma (1897-1903); promjene u društvenim strukturama
14. Hrvatska početkom 20. stoljeća; politika „novog kursa“ i njezin slom
15. Hrvatska u razdoblju uoči i nakon aneksije Bosne i Hercegovine; Hrvatska u vrijeme 1. svjetskog rata

1. ovladavanje temeljenom literaturom i izvorima
2. upoznavanje stručne terminologije
3. prezentacija podataka u obliku usmenog izlaganja ili seminarskog rada
4. implementacija stečenih saznanja na višoj razini studija
5. korištenje temeljne faktografije i kronologije

Tumačenje i izlaganje na frontalnoj nastavi; rasprava na seminarima; deskripcija, komparacija, terenski rad; e-učenje na predavanjima se daje sintetički pregled problematike, dočim se na seminarima kroz izabrane izvore potiče studente na samostalan rad te na kritičko propitivanje radova drugih studenata

redovitost i aktivnost na nastavi dva pisana rada pisani i usmeni dio ispita

1. J. Šidak-D. Šepić-I. Karaman-M. Gross, Povijest hrvatskog naroda 1860-1914., Zagreb, 1968.
2. Jaroslav Šidak et al., Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1988., 7-41, 92-112, 164-183.
3. Iskra Iveljić, Banska Hrvatska i Vojna krajina od prosvijećenog apsolutizma do 1848. godine, Zagreb, 2010.
4. Nikša Stančić: Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002., str. 71-211.
5. Mirjana Gross-Agneza Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu, Zagreb, 1992., 77-117.
6. Povijest Hrvata. sv. 2, Od kraja 15. stoljeća do Prvog svjetskog rata, Zagreb, 2005., 602-616.

1. Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981., str. 231-416.

1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4. semestar