Upoznati studente s temeljnim strukturama, procesima i fenomenima ranonovovjekovne povijesti hrvatskih zemalja u širem regionalnom kontekstu. Cilj je seminarske nastave osposobiti studente za samostalan rad s referentnom literaturom, pružiti im uvid u najvažnije zbirke izvora za hrvatsku povijest, razviti umijeće konceptualiziranja problema te umijeće adekvatne pismene i usmene prezentacije.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Jedan od tri obvezatna predmeta iz nastave povijesti u trećem semestru, kronološki fokusiranom na razdoblje ranoga novog vijeka. U predmetu se obrađuje prostor hrvatskih povijesnih zemalja, s potrebnim regionalnim kontekstualizacijama.

Predavanja su koncipirana kao pregledna izlaganja odabranih tematskih cjelina, odnosno kao uvod u najvažnije strukture i procese ranonovovjekovne povijesti hrvatskih zemalja. Predavanje ne isključuju komunikaciju između nastavnika i studenata. Težište rada u seminaru je na čitanju i kritičkoj analizi ranonovovjekovnih odabranih izvora te na radu s referentnom literaturom. Svi studenti imaju obvezu napisati ozbiljniji seminarski rad. Odabrani radovi prezentiraju se u seminaru, uz diskusiju. Za jednopredmetne studente organizira se jednodnevna terenska nastava. Nastava se izvodi u 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno za jedno- i dvopredmetne studente. Jednodnevna terenska nastava organizira se za jednopredmetne studente

Nastavnik kontinuirano prati i vrednuje rad svakog studenta, kako na predavanjima tako i na seminaru. Uspješnost izvedbe nastavnika provjerava se anonimnom anketom, koja se među studentima provodi na kraju semestra.

Student može dobiti potpise i ocjenu ako sakupi sve tražene bodove (vidi rubriku ECTS-bodovi). Ukupna ocjena formira se na osnovu ocjene iz tri testiranja (dva eseja i ispit znanja), koje se provodi u sklopu predavanja te na osnovu ocjene rada u seminaru. Polovicom semestra i na kraju semestra studenti trebaju napisati kraći esej (do tri stranice), na jednu od tri zadane teme, čime se provjerava razumijevanje gradiva koje su odslušali. Pismeni ispit znanja izvodi se na kraju semestra, u predviđenim ispitnim rokovima. Pitanja za ispit znanja bit će koncipirana na osnovu ispitne literature. Uspjeh na ispitu znanja čini 30% ukupne ocjene, a uspjeh na svakom od eseja po 20% ukupne ocjene. Ocjena seminarskog rada čini 30% ukupne ocjene. Ocjena seminarskog rada formira se na osnovu slijedećih parametara: pravilna i ujednačena upotreba stručnog aparata, oprema (tablice, grafikoni), prikladnost sadržaja naslovu i snalaženje u materiji te sposobnost konceptualizacije (uvod), argumentacije (razrada) i sinteze (zaključak) napisanog.