ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Hrvatska povijest srednjeg vijeka

 

Naziv
Hrvatska povijest srednjeg vijeka
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
8
Šifra
47169
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
60
Seminar
30

Cilj
Cilj predmeta je upoznati studente sa srednjovjekovnim razdobljem hrvatske povijesti, odnosno s glavnim procesima, društvenim strukturama, institucijama i kulturom. Cilj je također razviti kod studenata kritičko mišljenje, tj. kritički odnos prema izvornome materijalu i historiografskim interpretacijama. Studentima će se pokazati da nije moguće ustanoviti jednu povijesnu istinu, već da povjesničari nužno različito interpretiraju (odnosno konstruiraju) prošlost, ponajviše - ali ne jedino - zbog oskudice izvora.
Sadržaj
  1. Uvod. Karakteristike i periodizacija hrvatskog srednjeg vijeka. Pregled istraživanja hrvatskog srednjeg vijeka. Vrste izvora. Hrvatski povijesni prostor.
  2. Prijelazno razdoblje kasne antike - "mračna stoljeća". Pitanje kontinuiteta iz antike u srednji vijek.
  3. Karakteristike i periodizacija ranog srednjeg vijeka. Problem etnogeneze i etničkog identiteta Hrvata. Problem doseljenja.
  4. Stvaranje hrvatske kneževine. Dinastičko pitanje i karakter vlasti. Odnos Hrvatske i Dalmacije.
  5. Pokrštavanje Hrvata. Stvaranje crkvene organizacije. Benediktinci. Širenje glagoljice i slavenskog bogoslužja.
  6. Društveni odnosi u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj i Dalmaciji. Pojava društvenih elita. Ropstvo. Slobodni seljaci.
  7. Razdoblje Petra Krešimira IV. i Zvonimira. Odnos prema papinstvu. Crkvene reforme. Dolazak Arpadovića na hrvatsko prijestolje. Istra u ranom srednjem vijeku.
  8. Pisanje eseja iz prvog dijela predmeta. Karakteristike i periodizacija razvijenog srednjeg vijeka.
  9. Odnos Arpadovića prema Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji. Venecija i Hrvati. Stvaranje komuna na istočnoj jadranskoj obali.
  10. Razvoj gradova u Slavoniji. Istra u razvijenom srednjem vijeku. Dolazak Anžuvinaca na ugarsko prijestolje.
  11. Društveni odnosi u razvijenom srednjem vijeku. Feudalizacija i nastanak plemstva. Sukob kralja i velikaša. Integracija hrvatskih zemalja nakon Zadarskog mira.
  12. Karakteristike i periodizacija kasnog srednjeg vijeka. Protudvorski pokret.
  13. Pojava Osmanlija. Hrvatska i Bosna. Značajke razdoblja Žigmundove vladavine. Mletačko osvajanje Dalmacije i njegove posljedice.
  14. Razdoblje vladavine Matijaša Korvina. Stvaranje obrambenog pojasa protiv Osmanlija. Demografske, gospodarske i političke posljedice osmanlijskih osvajanja.
  15. Društveni odnosi u kasnom srednjem vijeku. Humanizam i renesansa. Pisanje eseja iz drugog dijela predmeta.

Ishodi učenja
  1. Poznavanje hrvatske srednjovjekovne povijesti.
  2. Spoznavanje načina na koji povjesničari stvaraju svoje zaključke.
  3. Kritički odnos prema izvorima.
  4. Kritički odnos prema historiografskim mitovima nastalim u 19. i 20. stoljeću.
  5. Usavršavanje usmenog i pisanog izlaganja na temelju analize izvora.
Metode podučavanja
Nastava se sastoji od predavanja i seminara. Na predavanjima se potiče studente da postavljaju pitanja i diskutiraju o izloženoj materiji. Na seminarima studenti izrađuju bibliografiju na zadanu temu, analziraju jedan pisani izvor na hrvatskom ili latinskom, izlažu usmeno na zadanu temi i izrađuju pisani rad na istu temu. Potiču se na diskusiju i kritički odnos prema korištenim izvorima i literaturi, ali i prema izlaganjima drugih studenata.
Metode ocjenjivanja
Konačna se ocjena sastoji od nekoliko elemenata, ovisno o tome jesu li studenti pohađali seminar iz ovog predmeta ili nisu (dvopredmetni studenti nisu dužni pohađati seminar iz Hrvatske povijesti u srednjem vijeku). Najveći dio ocjene (50-70%) sastoji se od ocjene eseja. Studenti mogu pisati dva eseja tijekom semestra (sredinom semestra i na kraju semestra). Ako iz oba dobiju pozitivnu ocjenu, ne moraju pisati esej u ispitnom roku. Ako dobiju pozitivnu ocjenu iz samo jednog eseja, na ispitnom roku pišu samo onaj drugi esej. U eseju se ocjenjuje poznavanje materije predmeta, jezična kompetencija i sposobnost oblikovanja eseja.
Drugi dio ocjene (0-30%) donosi ocjena iz seminara. Na seminaru se ocjenjuje aktivnost, radovitost pohađanja seminara, kvaliteta usmenog i pisanog izlaganja te sposobnost analiziranja izvora. Manji dio ocjene (10-15%) donosi redovitost pohađanja predavanja i (10-15%) ocjene iz petominutnih testova koji nasumce odabrani studenti pišu na kraju svakog predavanja iz materije prethodnog predavanja. Svaki student može tijekom semestra pisati nekoliko takvih testova iz kojih onda dobiva prosječnu ocjenu.
Student koji ni nakon tri pokušaja u istoj akademskoj godini nije uspio dobiti pozitivnu ocjenu iz esejskog ispita ima mogućnost pred povjerenstvom polagati usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Neven Budak - Tomislav Raukar, Hrvatska povijest srednjeg vijeka, Zagreb: Školska knjiga 2006.
  2. Neven Budak, Hrvatska povijest od 550. do 1100., Zagreb: Leykam international 2018.
  3. https://povijesni-izvori.webnode.hr/
Dopunska literatura
  1. Ferdo Šišić, Povijest Hrvata u doba narodnih vladara, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske 1990. (2. izd.)
  2. Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga 1971, 1975 (2. izd.)
  3. Nada Klaić, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga 1976.
  4. Radoslav Katičić, Litterarum studia. Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja, Zagreb: Matica hrvatska 1998.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar