Naziv
Hrvatski paleoslavisti i istraživači hrvatskoga glagolizma
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
186248
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Cilj je kolegija omogućiti studentima da odrede koje područje proučava paleoslavistika, kako se ona odnosi prema drugim filološkim disciplinama. Studenti će se upoznati s različitim mogućnostima i načinima i metodologijom istraživanja i analiziranja hrvatskoglagoljskih, ali i ćiriličkih i latiničkih srednjovjekovnih tekstova u prošlosti, a bit će upoznati i sa suvremenim tehnikama istraživanja. Naposljetku, studenti će moći razumjeti kako je jezik tekstova srednjega vijeka utkan u današnji suvremeni jezik.
Sadržaj
  1. Definicije, zadaće, povijest, metodologija paleoslavistike.
  2. Franjo Fancev – istraživač jezika hrvatskih protestantskih pisaca 16. stoljeća.
  3. Branko Fučić – istraživač glagoljskih natpisa iz Istre, Krka i ostalih dijelova Hrvatske.
  4. Biserka Grabar – proučavateljica najstarijih slojeva hrvatskih srednjovjekovnih tekstova.
  5. Eduard Hercigonja – književni povjesničar, jezikoslovac, tekstolog i istraživač kulturnopovijesnih okvira te gospodarskih pretpostavki djelovanja hrvatskih glagoljaša.
  6. osip Hamm – svestrani filolog, proučavatelj staroslavenskog jezika, poljskog jezika, hrvatske dijalektologije, suvremenog hrvatskog jezika, leksikograf.
  7. Stjepan Ivšić – poredbeno usmjeren filolog.
  8. Vatroslav Jagić – najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
  9. Ivan Milčetić – istraživač hrvatskoga glagolizma.
  10. Josip Vrana – proučavatelj evanđelistara iz glagoljaških misala.
  11. Marija Pantelić – istraživačica glagoljskih misala i brevijara.
  12. Vinko Premuda – pop glagoljaš, sakupljač i proučavatelj glagoljskih rukopisa.
  13. Franjo Rački i Josip Juraj Strossmayer – proučavatelji ćirilometodske baštine.
  14. Petar Runje – glagoljaš, neumorni pronalazač spisa zakopanih u arhivama.
  15. Josip Vajs – najveći autoritet u pitanjima staroslavenskoga jezika i staroslavenske književnosti.

Ishodi učenja
  1. 1. Student će razlikovati paleoslavistiku kao znanstvenu disciplinu od ostalih filoloških disciplina.
  2. 2. Nakon uspješno završenog predmeta student će moći ustanoviti važnost hrvatske paleoslavistike u okviru hrvatske jezične, književne i kulturne povijesti.
  3. 3. Student će argumentirano objasniti značaj hrvatskoga glagolizma u odnosu na ostale segmente nacionalne filologije.
  4. 4. Student će moći uspostavljati razlike koje postoje u proučavanju tekstova u 19. st. u odnosu na proučavanja u 20. i 21. stoljeću.
  5. 5. Student će nakon položenog kolegija moći sažeti kako su se razvijala paleoslavistička istraživanja kroz posljednja tri stoljeća.
  6. 6. Student će moći uspoređivati razlike između istraživanja glagoljskih, ćiriličkih i latiničkih hrvatskih tekstova srednjega vijeka.
  7. 7. Student će se samostalno upuštati u istraživanje dosad za javnost neobjavljenih tekstova srednjega vijeka.
  8. 8. Student će predložiti nove tehnike istraživanja na temelju proučenih dosadašnjih filoloških istraživanja.
  9. 9. Student će argumentirano iznositi vlastite spoznaje o razlici u jeziku između različitih vrsta tekstova (npr. o jezičnoj razlici između brevijara – misala- književnih- pravnih tekstova).
  10. Student će vrednovati jezik liturgijskih tekstova u odnosu na jezik tekstova lijepe književnosti srednjega vijeka.
Metode podučavanja
analiza, sinteza, komparacija tekstova; pisanje eseja, komentiranje na temelju izloženog
Metode ocjenjivanja
pismeni ispit, po potrebi i usmeni

Obavezna literatura
  1. Damjanović, Stjepan: Jedanaest stoljeća nezaborava, Izdavački centar „Revija“, Međunarodni slavistički centar Republike Hrvatske, Osijek, Zagreb, 1991.
  2. Damjanović, Stjepan: Opširnost bez površnosti: podsjetnik na život i djelo Vatroslava Jagića, Hrvatska sveučilišna naklada Zagreb, 2006.
  3. Fancev, Franjo: Jezik hrvatskih protestantskih pisaca XVI vijeka, Rad JAZU 212, knj. 92, Zagreb, 1916.
  4. Ivšić, Stjepan; Hamm, Josip: Rasprave i članci, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.
  5. Katičić, Radoslav: Hrvatski jezik, Školska knjiga, Zagreb, 2013.
  6. Žagar, Mateo: Uvod u glagoljsku paleografiju. 1, (X. i XI. st.), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.
Dopunska literatura
  1. 1. Damjanović, Stjepan: Ivan Milčetić- jezikoslovac, Senjski zbornik 18, 1991, str. 15-22
  2. 2. Damjanović: Filološko djelo Stjepana Ivšića u : Novi filološki prinosi, str. 268
  3. 3. Fučić, Branko: Glagoljski natpisi, Djela JAZU, knj. 57, Zagreb, 1982.
  4. 4. Hercigonja, Edurad: Nad iskonom hrvatske knjige, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1983.
  5. 5. Katičić, Radoslav: Proučavanje hrvatskog glaglizma u okviru cjelovite kroatistike, u: Glagoljica i hrvatski glagolizam, Staroslvenski institut, Krčka biskupija, Zagreb, Krk, 2004.
  6. 6. Kuštović, Tanja: Podsjetnik na djelo Vinka Premude, Knjige poštujući knjigama poštovan, Matica hrvatska, Zagreb 2010., str. 307- 314.
  7. 7. Nazor, Anica: Poslijeratna paleoslavistika u Hrvatskoj, Croatica 19, 1988, str. 7-18.
  8. 8. Nazor, Anica: František Vaclav Mareš, Slovo 44-45-46, Zagreb, 1996, str. 211-219.
  9. 9. Nazor, Anica: Josip Tandarić, Slovo 36, Zagreb, 1986, str. 227-254.
  10. 10. Nazor, Anica: Vladimir Mošin Slovo 36, Zagreb, 1986, str. 109-112.
  11. 11. Petrović, Ivanka: Biserka Grabar, Slovo 36, 1986. str. 240-250.
  12. 12. Strohal, Rudolf: Hrvatska glagolska knjiga, Zagreb, 1915.
  13. 13. Štefanić, Vjekoslav: Glagoljski rukopisi otoka Krka, Djela JAZU, knj. 57, Zagreb, 1960.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Zimski semestar