ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Hrvatsko čipkarstvo

 

Naziv
Hrvatsko čipkarstvo
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS
5
Šifra
125400
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Kolegij uvodi studenta u novo područje etnoloških tema i istraživanja. Kolegij pruža i temeljna znanja dobrodošla za shvaćanje drugih predmeta.
Ovaj izborni kolegij namijenjen je studentima etnologije i ostalim zainteresiranim studentima Filozofskoga fakulteta. Studenti će kroz predavanja dobiti temeljni uvid u metode istraživanja i istraživače čipkarstva u Hrvatskoj, u osnovnu terminologiju, čipkarstvo u kontekstu kulturnih politika, te u suvremnu problematiku zaštićene nematerijalne baštine/čipkarstva u Hrvatskoj.
Sadržaj
  1. 1. Kratka povijest čipkarstva (podrijetlo i razvoj osnovnih tehnika, vrste čipka s obzirom na tehniku, materijal i motive, osnovna terminologija).
  2. Prostoručno čipkarstvo u Europi i u Hrvatskoj.
  3. Čipka u odijevanju i modi, u liturgiji - povijesni pregled. Dubrovačko čipkarstvo.
  4. Hrvatsko čipkarstvo: tehnike, nazivi,materijali, raširenje, primjena.
  5. Istraživanja čipkarstva u Hrvatskoj: istraživači (J. Belović Bernadzikowska, N. Bruck Auffenberg, Z. Šufflay, M. Gušić, i dr.), teme i istraživački pristupi. Primjer: Hvarsko čipkarstvo.
  6. Jalba – tehnika pletenja. Pitanje pojavnosti u Hrvatskoj.
  7. Paško čipkarstvo: povijest i današnje stanje, osnovna pitanja.
  8. Svetomarsko čipakarstvo i motivi (Sikirevci) – tvorba baštine.
  9. Čipkarstvo na području Europe, Austro - Ugarske monarhije i Hrvatske u drugoj pol. 19. st.: kućna industrija, Središnji čipkarski tečaj u Beču, Iso Kršnjavi, Muzej za umjetnost i obrt.
  10. Lepoglavsko čipkarstvo – kontekst i kulturne politike u razdoblju 1892. do 1918. i 1919.do 1942.
  11. Pitanje identiteta; narodne/nacionalne čipke u Hrvatskoj.
  12. Zbirke čipkarstva u muzejima. Prepoznavanje čipaka.
  13. Restauracija i konzervacija čipaka.
  14. Prezentacija čipkarstva i odraz kulturnih politika na suvremeno čipkarstvo (festivalizacija, muzeji, zaštita).
  15. Sažetak kolegija, priprema za ispit.

Ishodi učenja
  1. 1. Kritički analizirati kulturne politike i tvorbu kulturne baštine
  2. 2. Vrednovati kulturne politike institucija koje se bave baštinom
  3. 3. Osmisliti alate za razvoj kulturnih politika u institucijama koje se bave baštinom.
  4. Osmisliti, oblikovati i napraviti samostalno istraživanje s područja čipkarstva.
  5. Nabrojati, imenovati i opisati osnovne čipkarske tehnike na području Hrvatske.
  6. Objasniti uvjete i načine vrednovanja čipkarstva kao fenomena nematerijalne baštine (u skladu s UNESCO-vom konvencijom).
  7. Kritički analizirati kulturne politike i tvorbu kulturne baštine
  8. Raspraviti povijesnu dinamiku razvoja hrvatskog čipkarstva.
  9. Nabrojati i opisati kulturne politike baštinskih ustanova povezanih s čipkarstvom.
Metode podučavanja
U kolegiju se kombiniraju predavanja i seminari, a okosnica predavanja su power point izlaganja, dopunjena filmovima, kao i predavanja u muzejskim i drugim ustanovama koje obrađuju određena povijesna razdoblja ili teme. Student prezentira seminar drugim studentima iz seminarske grupe. Od studenata se na seminaru očekuje aktivan pristup komentiranjem prikazanih rezultata.
Metode ocjenjivanja
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje i rad u seminaru. Studenti polažu pismeni ispit odgovarajući na pitanja otvorenoga tipa. Ocjena se može povećati usmenim ispitom. U okviru seminara studenti su obvezni sudjelovati u diskusiji, a seminarski rad se usmeno prezentira i predaje nastavniku u pisanom obliku. Predani seminarski rad uvjet je za pristupanje ispitu.

Navedene aktivnosti sačinjavaju konačnu ocjenu u odnosu:
1.Redovitost pohađanja nastave 10%
2.Izrada i prezentacija seminarskog rada 40%
3.Polaganje pismenog ispita 50%

Obavezna literatura
  1. BRÖSSLER, Danica. 1942. Čipke, u: Hrvatska enciklopedija, sv. IV, Cliachit-Diktis, Zagreb: Naklada hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 313 –319.
  2. DUDA, Dean. 2002. Kulturalni studiji, Ishodišta i problemi, Zagreb.
  3. LEČEK, Suzana. 1999. Lepoglavska čipka u životu seljačke obitelji. U: Zbornik radova sa znanstevno stručnoga skupa Hrvatske čipke – nova istraživanja, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 75-90.
  4. LEČEK, Suzana. 2004. Čipke i narodni vez u ideologiji hrvatskog seljačkog pokreta, Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Narodne i/ili nacionalne čipke, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 19 – 39.
  5. PETROVIĆ LEŠ, Tihana. (ur.) 2006. Festivali čipke i kulturni turizam, Zbornik radova sa zanstveno-stručnoga skupa, Lepoglava:Turistička zajednica grada Lepoglave, Grad Lepoglava.
  6. PETROVIĆ LEŠ, Tihana. 2008. Lepoglavsko čipkarstvo. Srednja Europa. Zagreb.
  7. ECKHEL, N. – Zorić, V. 1995. Paška čipka, EMZ, Zagreb.
Dopunska literatura
  1. ALBUS, Lj.-Šimunić, Lj. s.a. Lepoglavska čipka, Gradski muzej Varaždin.
  2. BEZIĆ-BOŽANIĆ, Nevenka. 1998. Izrada i uporaba čipke u Hvaru kroz stoljeća, Lepoglavski zbornik 1997., Radovi sa znanstveno-stručnoga skupa Hrvatske čipke: Tradicija i budućnost, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 34-39.
  3. BEZIĆ-BOŽANIĆ, Nevenka. 2000. Čipka u arhivskoj građi i na portretima 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Hrvatske čipke u Europi, Lepoglava: Turistička zajednic a grada Lepoglave, 1999., 53 – 61.
  4. BONIFAČIĆ, Vjera. 1994. Lace production in Pag, Croatia, from 1900 to the present, Etnološka tribina 17, 139 – 151.
  5. BONIFAČIĆ, Vjera. 1999. O čipkarstvu, suvremenoj muzeologiji i razvoju kulturnog turizma: Bilješke s mog puta po Dalmaciji, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa Hrvatske čipke – nova istraživanja, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 105 -115.
  6. BRUCK-AUFFENBERG, Natalie. 1912. Dalmacija i njena narodna umjetnost, Beč.
  7. ECKHEL, Nerina. 1986. Jalba- tehnika pletenja ženskih kapica, Etnološka tribina 9, 67-78.
  8. ECKHEL, Nerina. 2006. Čipkarstvo u Hrvatskoj (osvrt na prijedlog kandidature za upis na UNESCO-ovu listu remek djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva), Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Festivali čipke i kulturni turizam, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 115-124.
  9. FOTAK, Bogoljuba Antonija. 2000. Čipka u samostanu sestara milosrdnica u Zagrebu. U: Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Hrvatske čipke u Europi, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 63-80
  10. FOTAK, Bogoljuba Antonija. 2001. Sestre milosrdnice i crkvena čipka, U: Zbornik radova sa znanstveno stručnoga skupa Čipka na oltaru, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 51-63.
  11. GABRIĆ, Paula. 1962. Jalba u selu Trg kod Ozlja, Zbornik za narodni život i običaje, knj. 40., Zagreb : JAZU, 152 -165.
  12. GUŠIĆ, Marijana. 1952. Uz pitanje dubrovačke čipke, Anali Historijskog instituta u Dubrovniku, Dubrovnik : JAZU, 331 – 340.
  13. GUŠIĆ, Marijana. 1960. Zbirka čipaka sv. Marije u Zadru,u: Radovi instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, sv. VI. – VII., Zagreb: JAZU, 81 – 96.
  14. GUŠIĆ, Marijana. 1962. Porijeklo čipke na batiće, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Zagreb: JAZU, 175 – 186.
  15. GUŠIĆ, Marijana. 1966. Čipka na židovskim torama u Dubrovniku, Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1964., knjiga 71, Zagreb: JAZU, 375 –378.
  16. HAJBA, Alen. 2002. Jalba iz života u sliku – iz slike u život, Etnološka istraživanja i građa 8, 59 – 77.
  17. JELINČIĆ, Daniela Angelina. 2006. Kulturni, kreativni i hobby turizam: čipkarstvo kao tržišna niša, U: Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Festivali čipke i kulturni turizam, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 51 – 68.
  18. KUŠEN, Eduard. 1999. Gospodarski aspekti kućne radinosti i čipkarstva u Lepoglavi, u: Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Hrvatske čipke – nova istraživanja, Lepoglava, 91 – 98.
  19. MAROEVIĆ, Ivo.1999. Prikaz čipke i čipkarstva u muzeju, U: Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Hrvatske čipke-nova istraživanja, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 99-104.
  20. PAVIČIĆ, Snježana. 2001. O kolatorstvu i vezilačkim aktivnostima hrvatske plemkinje Judite Balagović Japranske. U: Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Čipka na oltaru, U čast jubileja 2000., Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 137-147.
  21. PLETENAC, Tomislav. 2006. Komodifikacija kulture – kultura komodifikacije, Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Festivali čipke i kulturni turizam, Lepoglava:Turistička zajednica grada Lepoglave, 7 – 19.
  22. POTKONJAK, Sanja et.al. 2006. Festivali i kulturni turizam – tradicija u suvremenosti, Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa Festivali čipke i kulturni turizam, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 21 – 50.
  23. SARTI, Rafaela. 2006. Živjeti u kući, Stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekoj Europi (1500.-1800.), Zagreb: Ibis grafika d.o.o.
  24. TOLDI, Zvonimir. 2007. Sunčana čipka – motivi, u: Vodič kroz izložbe, 11. Međunarodni festival čipke u Lepoglavi, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, 22-27.

Izborni predmet na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar