Naziv
Hrvatsko modernističko i postmodernističko pjesništvo
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
118116
Semestri izvođenja
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Opisati posebnosti modernizma i postmodernizma u kulturi i umjetnostima 20-og stoljeća, a potom posebnosti njima pripadajućih književnih poetika. Na reprezentativnom korpusu hrvatske lirike od Matoša i Vidrića do Maleša i Anke Žagar promatrat će se razvoj koncepata i ideja poput: autora, reprezentacije, čitatelja, identiteta, fikcije, fakcije, lijepog, smisla, izvornosti, lirike, kanona, žanra, umjetničke vrijednosti, imaginacije i slično.Proučavanjem razlike hrvatske modernističke i postmodernističke lirike, dakle, poetičkih, filozofskih, kulturoloških, stilskih, etičkih i drugih posebnosti koje ih obilježavaju od presudne je važnosti ne samo za razumijevanje interpretiranog dijela korpusa novije hrvatske književnosti, nego i niza problema generiranih u procijepu paradigmi moderne i postmoderne.
Sadržaj
  1. Uvod (I): moderna postmoderna, modernizam postmodernizam Opis pojmova, prikaz razvoja epoha te temeljnih paradigmatskih obilježja u kuturi, ekonomiji, filozofiji, znanosti i politici.
  2. Uvod (II): poetička obilježja modernizma i postmodernizma Izlučivanje posebnosti modernističke, odnosno postmodernističke poetike na primjeru nekolicine lirskih tekstova.
  3. Uvod (III): što je lirika i kako je čitati? Problematiziranje definiranja roda lirike i mogućih načina njezina čitanja. Opis različitih povijesnih i analitičkih pristupa.
  4. Uvod (IV): povijesni pregled poetika u hrvatskoj lirici od 1900. do 2000. Poetike, naraštaji, časopisi, filozofski i teorijski utjecaji te prijelomne zbirke i književno-povijesni datumi.
  5. Pojam i problem reprezentacije (I) Prikazivanje ili reprezentacija središnji je problem postmodernističkih teorija, ali i hrvatske postmodernističke lirike. Cilj je teorijska analiza problema i razgraničavanje posebnosti modernističkog i postmodernističkog prikaza na primjeru oglednih tekstova hrvatske lirike.
  6. Pojam i problem reprezentacije (II) Prikazivanje ili reprezentacija središnji je problem postmodernističkih teorija, ali i hrvatske postmodernističke lirike. Cilj je teorijska analiza problema i razgraničavanje posebnosti modernističkog i postmodernističkog prikaza na primjeru oglednih tekstova hrvatske lirike.
  7. Kolokvij Pismeno propitivanje obrađenoga gradiva. Test i usporedna analiza dvaju pjesničkih tekstova, modernističkog i postmodernističkog, s aspekta problema reprezentacije.
  8. Pojam i problem autora Promatraju se načini stilizacije uloge autora u modernističkim i postmodernističkim lirskim tekstovima: od romantičarskog pjesnika-genija do bartovskog skriptora.
  9. Pojam i problem identiteta Analiziraju se različiti pogledi na pojam i problem identiteta u modernističkoj i postmodernističkoj lirici, dakle, u doba modernizma, odnosno postmodernizma.
  10. Pojam i problem apostrofe Figura apostrofe povezana je s ranije obrađenim problemima reprezentacije, autora i identiteta. Njezinom će se analizom ti problemi dodatno usložniti te će se pokušati odgovoriti na pitanje o naravi lirike.
  11. Modernistička negacija prošlosti i povijesti vs postmodernistička analiza pri-povijesti Promatra se poseban odnos prema tradiciji uspostavljen modernističkim i postmodernističkim lirskim tekstovima. Negacija prošlosti vs njezina dekonstrukcija.
  12. Ujevićeva Kolajna: paradigmatski modernistički lirski tekst Analiza zbirke s posebnim naglaskom na tipično modernističke aspekte lirike.
  13. Dragojevićeve pjesme u prozi ili mikroeseji: paradigmatski postmodernistički transrodni tekst Analiza pjesama u prozi ili mikroeseja s posebnim naglaskom na tipično postmodernističke aspekte “lirike”.
  14. Zaključak, ponavljanje i priprema za drugi kolokvij Sažimanje gradiva, ponavljanje, analiza tekstova. Najava kolokvija.
  15. Kolokvij Pismeno propitivanje ukupnog gradiva. Test i usporedna analiza dvaju pjesničkih tekstova, modernističkog i postmodernističkog, s aspekta problema autora i identiteta.

Ishodi učenja
  1. Poznavanje najvažnijih modernističkih i postmodernističkih mislaca i njihovih teorija
  2. Poznavanje korpusa hrvatskog modernističkog i postmodernističkog pjesništva
  3. Usvajanje metoda i analitičkih aparata potrebnih za analizu lirske pjesme
  4. Razumijevanje poetičkih razlika između modernističkih i postmodernističkih lirskih tekstova
  5. Razumijevanje konceptualnih i teorijskih razlika između modernizma i postmodernizma
Metode podučavanja
Predavanje, rasprava, rad na tekstu, samostalna analiza problema, provjera znanja
Metode ocjenjivanja
Studenti su dužni sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje njihova aktivnost tijekom zajedničkoga rada u seminaru. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene. Konačna ocjena se formira na osnovi praćenja rada u seminaru, kolokvija i usmenog ispita.

Obavezna literatura
  1. Antun Gustav Matoš: Sabrane pjesme
  2. Tin Ujević: Sabrane pjesme
  3. Ivan Slamnig: Sabrane pjesme
  4. Danijel Dragojević: Rasuti teret, Razdoblje karbona
  5. Branko Maleš: Sjajno ništa
  6. Anka Žagar: Išla i sve zaboravila, Guar rosna životinja, Stišavanje izvora
  7. Cvjetko Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. I-IV
  8. Linda Hutcheon: Poetike postmodernizma
  9. Hugo Fridrich: Struktura moderne lirike
  10. Virginia Jackson, Yopie Prins : The Lyric Theory Reader
Dopunska literatura
  1. Miroslav Beker: Semiotika (lirskog) pjesništva
  2. Vladimir Biti: Vjera u sud: ili kritika suvremenog hrvatskog pjesništva, u Suvremeno hrvatsko pjesništvo, Zagreb 1988.
  3. Josip Užarević: Kompozicija lirske pjesme
  4. Terry Eagleton, Književna teorija
  5. Vladimir Biti: Pojmovnik književne i kulturne teorije

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar