Naziv
Arheologija krajolika - ambijenti, naselja i komunikacije
Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
ECTS
3
Šifra
170492
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Cilj kolegija je usvajanje znanja o kulturama drevnih naselja, urbanih zajednica i njihovog okoliša kroz sva povijesna razdoblja.
Osim proučavanja osnovnih kriterija (geografskih i geoloških) za naseljavanje i stvaranje naselja u krajoliku, studenti će steći znanja prepoznavanja naseobinskih struktura prema arheološkoj stratigrafiji kao dio kontinuiranih transformacija u vremenu i prostoru. Arheologija krajolika bavi se i složenijim temama od načina na koji su ljudi svjesno ili nesvjesno oblikovali svoj životni prostor. Radi se o mijenjanju krajolika u različite svrhe; ekonomske, socijalne, političke i religiozne. Arheologija pruža neprocjenjiv alat za ispitivanje takvih procesa tj. razne morfološke podatke o prošlosti krajolika koji nam nisu dostupni iz drugih izvora.
Kako se radi o ljudskoj modifikaciji i transformaciji prirodnog krajolika, te iskorištavanju prirodnih resursa kroz izgradnju puteva, cesta, spomenika, zidova, poljoprivrednih polja i njihovih granica, kultnih mjesta i na kraju samih naselja, ovakvo proučavanje može pružiti i znanja o korištenju mjernih sustava, izgledu i korištenju zemljišta, društvenoj organizaciji, kozmologiji, kalendarima, astronomiji, ritualnim praksama i dr.
Sadržaj
  1. Uvod: Arheologija krajolika i arheologija naselja (osnovni pojmovi)
  2. Povijesna podloga – povijesni izvori
  3. Uloga okoliša u stvaranju naselja (geomorfološki pristup) i opskrba vodom
  4. Prirodni i kulturni krajolici
  5. Kulturalna i socijalna grupiranja i naseobinske strukture
  6. Arheološka prospekcija, osnovni parametri (veličina, granice i struktura naselja) i dinamika krajolika
  7. Tipologija naselja
  8. Transformacije naselja kroz povijesna razdoblja
  9. Obrambeni sustavi
  10. Ceste i komunikacijske mreže
  11. Vodene prometnice i prijelazi rijeka
  12. Agrarne zajednice – ruralna naselja (organizacija naselja, polja, kanali, šume, močvare)
  13. Transhumantno stočarstvo, sezonska naselja i komunikacije
  14. Razvoj i transformacija gradova
  15. Položaj kultnih mjesta

Ishodi učenja
  1. Moći upoznati se s osnovnim pojmovima arheologije krajolika i naselja
  2. Moći razumjeti teorijska i metodološka načela u proučavanju arheoloških krajolika
  3. Moći razumjeti ulogu okoliša u stvaranju naselja
  4. Moći razlikovati prirodne od kulturnih krajolika
  5. Moći analizirati i razumjeti arheološku stratigrafiju
  6. Moći uklopiti usvojena znanja u širi geografski i kulturni kontekst
  7. Moći definirati i interpretirati načine eksploatacije prirodnih resursa
  8. Moći prikupiti i interpretirati arheološke podatke referirajući se na aktualne spoznaje i teorije
Metode podučavanja
Predavanja, diskusija.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit

Obavezna literatura
  1. Frankovich, R., Hodges, R. Villa to Village - transformation of the Roman Countryside in Italy c. 400-1000, London.
  2. Hindley, G. A History of Roads, The Citadel Press, Secaucus, N. Jersey, 1972.
  3. Durman, A. O geostrateškom položaju Siscije, Opuscula Archaeologica 16, 117-131, 1992
  4. Težak-Gregl, T. Uvod u prapovijesnu arheologiju. Leykam international. Zagreb. 2011
Dopunska literatura
  1. Suić, M. Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 1976.
  2. Bojanovski, I. Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji, IV, Godišnjak, knj. XXII, CBI, Knj. 20, Sarajevo, 1984, 145-265.
  3. Dizdar M. Latenska naselja na vinkovačkom području, Zagreb, 2001
  4. Dincauze F., D. Environmental Archaeology: Principles and Practice. Cambridge University Press, 2000.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 5. semestar
  2. Arheologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5. semestar