Kolegij će studentima pružiti uvid u političku, socijalnu i kulturnu povijest država koje su tijekom Prvog križarskog rata latinski kršćani osnovali na području Sirije i Palestine i koje su se—usprkos znatnim političkim i logističkim preprekama te gotovo potpunom uništenju 1187. godine—ondje uspjele održati gotovo dva puna stoljeća (1098–1291). Povjesničari koji su nakon Drugog svjetskog rata pisali povijest tih država, a čija se djela danas smatraju klasicima, nisu im bili skloni. Steven Runciman (A History of the Crusades, 3 sv, 1951–1954) definirao je sliku križara kao isključivih, krvoločnih i moralno izopačenih barbara, dok je Joshua Prawer (The Crusaders’ Kingdom, 1972) prikazao njihovu vladavinu kao opresivni kolonijalni sustav, čak ga nazivajući aparthejdom. Ipak, zahvaljujući doprinosima novijih generacija povjesničara, arheologa, filologa, te povjesničara književnosti, prava i teologije, kao i konceptualnim pomacima u pristupanju povijesti srednjovjekovnog Mediterana, povijest križarskih država posljednjih je desetljeća temeljito reintepretirana. Kolegij će studente upoznati s najvažnijim pomacima i prijeporima suvremene historiografije, ali i s ključnim narativnim i dokumentarnim izvorima te arheologijom i umjetnošću križarskih država. Studenti će na kraju ne samo dobiti uvid u važnu epizodu iz povijesti Bliskoga istoka, nego će moći objasniti i ulogu religije u politici i društvu mediteranskog prostora u razvijenom srednjem vijeku.

Nastava se sastoji od dva sata predavanja, pri čemu se radni materijali studentima stavljaju na raspolaganje preko e-kolegija na Omegi. Ti materijali uključuju uručke s faktografskim podacima, kartama i slikama, ali i, za one koji žele znati više, izvadke iz primarnih izvora u engleskom ili hrvatskom prijevodu te znanstvene radove vezane uz nastavnu cjelinu.

Završna ocjena donosit će se na temelju nazočnosti i sudjelovanja u nastavi (20%) te ocjene iz pismenoga ispita (80%).