ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Intertekstualne veze starije i novije hrvatske književnosti

 

Naziv
Intertekstualne veze starije i novije hrvatske književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
77907
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj kolegija je upoznati studente s recepcijom stare hrvatske književnosti u različitim razdobljima novije hrvatske književnosti, te ih upoznati s različitim modusima pamćenja tematskih svjetova, likova i stilova stare književne kulture u novijoj književnoj kulturi. Na taj način analizirat će se različiti odnosi novijih kulturnih koncepcija prema baštini, kanonu, mitovima starije hrvatske književne kulture.
Sadržaj
  1. Pojam kulturnog pamćenja, razlika između individualnog i kolektivnog pamćenja. Pojam intertekstualnosti i dijalogičnosti. Pojam citatnosti (teorijski uvidi).
  2. Starija hrvatska književnost i procesi njezine kanonizacije u 19. i 20. stoljeću. Mjesto Marka Marulića, Marina Držića i Ivana Gundulića kao kanonskih pisaca i kulturnog kapitala. Dubrovnik kao simbol kulturnog kapitala u raznih pisaca 19. i 20. stoljeća.
  3. Marin Držić kao poticaj suvremenoj hrvatskoj književnosti. Marin Držić i tumačenja njegovih idejnih koncepcija od M. Krleže do L. Paljetka. M. Držić kao intertekst S. Šnajderu i T. Mujičiću – B. Senkeru – N. Škrabe.
  4. Marin Držić i njegov Dundo Maroje u dijalogu s M. Matkovićem, F. Šehovićem i L. Paljetkom.
  5. Ivan Gundulić i uspostava njegova kanona u 19. stoljeću (ilirizam, I. Mažuranić, A. Šenoa). Krležino osporavanje Gundulića u Baladama Petrice Kerempuha.
  6. Ivan Gundulić kao poticaj suvremenim hrvatskim piscima (I. Slamnig, L. Paljetak)
  7. Marko Marulić kao otac hrvatske književnosti u viziji T. Ujevića i suvremenih lirika.
  8. Marulićeva Judita u dijalogu s M. Gavranom, B. Senkerom i P. Pavličićem.
  9. Cvijeta Zuzorić i Katarina Zrinska Frankopan u pamćenju hrvatskih pisaca (Tresić Pavičić, L. Paljetak i drugi).
  10. Opsada Sigeta i njezini odrazi u književnosti 19. i 20. stoljeća.
  11. Zrinski i Frankopani u hrvatskoj književnosti.
  12. Utjecaj franjevačkih kronika na I. Andrića, M. Jergovića i J. Mlakića.
  13. Modusi dijaloga starije i novije hrvatske književnosti (od adoracije do negiranja).
  14. Zaključci: kultura pamćenja, kolektivno pamćenje, zaborav i sjećanje. Ideološke funkcije književnosti u društvenim i političkim procesima. Estetski dosezi intertekstualnosti.
  15. Evaluacija.

Ishodi učenja
  1. Upoznati se s osnovnim pojmovima poveznih s fenomenom intertekstualnosti i kulturnog pamćenja.
  2. Sintetizirati i argumentirano vrednovati moduse intertekstualnih veza između starije i novije hrvatske književnosti od preporoda, odnosno romantizma, realizma pa do moderne, a posebice postmoderne književnosti.
  3. Kritički prosuđivati vezu između književnog teksta i društveno-povijesnog konteksta.
  4. Analizirati one pojave i fenomene starije hrvatske književne kulture koji su ostali zapamćeni u novijoj hrvatskoj književnoj kulturi te istražiti razloge i izvore takva kulturnog pamćenja.
  5. Argumentirano izložiti značenje koje je pojedini segment starije hrvatske književnosti zadobivao u generički različitim djelima novije hrvatske književnosti.
  6. Odrediti smjerove, moduse, značenja i smislove koje su stariji hrvatski pisci i njihova djela zadobivali u novijoj, posebice suvremenoj hrvatskoj književnosti.
  7. Sintetizirati i argumentirano vrednovati recepciju stare hrvatske književnosti u različitim razdobljima novije hrvatske književnosti.
  8. Analizirati i interpretirati moduse pamćenja kanonskih pisaca i njihovih djela u djelima pisaca novije hrvatske književnosti.
  9. Kritički prosuđivati različite odnose novijih kulturnih koncepcija prema baštini, kanonu, mitovima starije hrvatske književne kulture.
Metode podučavanja
Predavanje, usmjerena rasprava, pregledavanje studentskih radova.
Metode ocjenjivanja
Seminarski rad, referat, usmena provjera znanja.

Obavezna literatura
  1. Primarna literatura Marin Držić: Djela Ivan Gundulić: Djela Marko Marulić: Judita Eugen Kumičić: Urota zrinjsko-frankopanska (1899) Miroslav Krleža: O našem dramskom repertoaru (1948) Miroslav Krleža: Balade Petrice Kerempuha (1936) Marijan Matković: General i njegov lakrdijaš (1969) Ivan Slamnig: Plavkovićev bal na vodi (1966) Ivan Slamnig: Dronta (1981) Feđa Šehović: Vidra (1980, 1994); Oslobađanje đavola (1987) Luko Paljetak: Pjesni na dubrovačku (Dubrovnik 1997) Tahir Mujičić, Boris Senker, Nino Škrabe: Novela od stranca ili Firenze, stanotte sei gala (u: Porod od tmine, Zagreb 1979) Slobodan Šnajder: Držićev san (u: Glasi iz dubrave, Zagreb 1986) Pavao Pavličić: Koraljna vrata (1990) Luko Paljetak: Skroviti vrt: Dnevnik Cvijete Zuzorić, plemkinje dubrovačke (2004) Luko Paljetak: Marin (Zagreb 2011) Vedri Vidra. Pjesme za 500. obljetnicu rođenja Marina Držića Vidre (1508–1567), prir. M. Vuković, Split – Dubrovnik 2008. Boris Senker: Prikazanje kreposna života, junačkih djela i blage smrti te uznesenja u povijest pobjednice Judit (u: Tri glavosjeka, Zagreb 2004) Miro Gavran: Judita (Zagreb 2001) Pavao Pavličić: Pokora (Zagreb 1998) Ivo Andrić: Travnička hronika (1945) Miljenko Jergović: Gloria in excelsis (Zagreb 2005) Josip Mlakić: Tragom zmijske košuljice (Zagreb 2007)
  2. Sekundarna literatura Kultura pamćenja i historija, ur. M. Brkljačić i S. Prlenda, Zagreb 2006. Intertekstualnost & intermedijalnost, ur. Z. Maković i dr., Zagreb 1988. Intertekstualnost & autoreferencijalnost, ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač, Zagreb 1993. Cultural memory studies: an international and interdisciplinary handbook, ur. Astrid Erll i Ansgar Nünning, Berlin – New York 2008. Jan Assmann, Kulturno pamćenje: Pismo, sjećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama, Zenica 2005. Graham Allen, Intertextuality, London – New York 2000. Thomas Stearns Eliot, Tradicija i individualni talent, u: Tradicija, vrijednosti i književna kritika, Zagreb 1999. Dunja Fališevac, Slaga Gunduo o prošastju: Dubrovnik kao izazov hrvatskim liricima 20. stoljeća, u: Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad. Studije o dubrovačkoj književnoj kulturi, Zagreb 2007. Dunja Fališevac, Kako Držića pamte suvremeni hrvatski pisci, u: Slike starog Dubrovnika. Filološke i književnoantropološke studije, Zagreb 2013. Linda Hutcheon: Intertekstualnost, parodija i diskurzi povijesti, Republika, 1–3/1994. M. Solar, Retorika postmoderne, Zagreb 2005. D. Oraić Tolić, Teorija citatnosti, Zagreb 1990. D. Oraić Tolić, Paradigme 20. stoljeća, Zagreb 1996. Dubravka Oraić Tolić, Muška moderna i ženska postmoderna, Zagreb 2005. Iva Beljan, Pripovijedanje povijesti. Ljetopisi bosanskih franjevaca iz 18. stoljeća, Zagreb – Sarajevo 2011. Andrea Zlatar Violić, Povijest književnosti: kulturno pamćenje i interpretacija, u: Perivoj od slave: zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan et al., Zagreb 2012, str. 489-496. Andrea Zlatar Violić, Marin Držić – kulturni kapital Hrvatske?, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XI. (Držić danas. Epoha i naslijeđe) sa znanstvenog skupa održanog od 22. do 24. rujna 2008. godine u Splitu, ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Split – Zagreb 2009, str. 7-15.
Dopunska literatura

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar