Naziv
Arhitektura 16. do 18. stoljeća u srednjoj Europi
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
118185
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15
Vježbe u praktikumu
15

Cilj
Kolegij daje pregled srednjoeuropske arhitekture od XVI. do XVIII. stoljeća, uvid u razvoj i tipologiju te stilsku periodizaciju, s razradom prema kronologiji, tipologiji te regionalnoj rasprostranjenosti. Naglasak je na tipovima sakralne i profane arhitekture te urbanizma koji su relevantni za hrvatsku arhitekturu. arhitekture od XVI. do XVIII. stoljeća. Razmatraju se modeli transfera i širenja utjecaja iz bečke arhitekture u ostatku srednje Europe, s naglaskom na primjerima iz hrvatske arhitekture, pri čemu će se kritički preispitati postojeće teze.
Sadržaj
  1. uvod - povijesni kontekst i definiranje srednjoeuropskog prostora
  2. urbanizam gradova srednje Europe I - 16. i 17. stoljeće
  3. urbanizam gradova srednje Europe II - 18. stoljeće
  4. sakralna arhitektura 16. stoljeća - renesansa u srednjoj Europi
  5. sakralna arhitektura 17. stoljeća - rani barok u srednjoj Europi
  6. sakralna arhitektura 18. stoljeća - barok i pluralizam stilova u srednjoj Europi
  7. profana arhitektura 16. stoljeća - burgovi i prenamjene
  8. profana arhitektura 17. stoljeća - palače i dvorci
  9. profana arhitektura 18. stoljeća - rezidencije
  10. izlaganja seminarskih radova
  11. izlaganja seminarskih radova
  12. izlaganja seminarskih radova
  13. izlaganja seminarskih radova
  14. izlaganja seminarskih radova
  15. izlaganja seminarskih radova

Ishodi učenja
  1. demonstrirati detaljno znanje o pojedinom povijesnoumjetničkom razdoblju
  2. vrednovati postojeću literaturu i izvore
  3. primijeniti metode struke u rješavanju istraživačkih problema
  4. prikupiti i interpretirati podatke potrebne za analizu i kritički vrednovati sakupljene podatke
  5. primijeniti znanja specifična za povijesnoumjetničku epohu koju je izabrao/la na modulima studija
Metode podučavanja
predavanja, seminari, vježbe (terenska nastava)
Metode ocjenjivanja
pismeni ispit, pismeni seminar, usmeno izlaganje seminarskog rada

Obavezna literatura
  1. H. Lorenz (ur.), Barock in Österreich, 1999. (odabrana poglavlja)
  2. Th. DaCosta Kaufmann, Court, Cloister & City, The Art and Architecture of Central Europe 1450-1800, Weidenfeld & Nicolson, London, 1995. (odabrana poglavlja)
  3. R. Toman (ur.), Baroque, architecture, sculpture, painting, Köneman, 1998. (odabrana poglavlja)
  4. A. Horvat, R. Matejčić, K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj,. Zagreb, Liber, 1982. (odabrana poglavlja
  5. . Botica, »Arhitektura 18. st. kontinentalne Hrvatske u kontekstu srednjoeuropske arhitekture – problemi istraživanja utjecaja bečke arhitekture na odabranim primjerima (Belje, Čakovec, Zagreb)«, Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2013., str. 189-196
Dopunska literatura
  1. Ch. Norberg-Schulz, Baroque Architecture, Electa/Rizzoli, New York, 1979.
  2. Ch. Norberg-Schulz, Late Baroque and Rococo Architecture, Electa/Rizzoli, New York, 1980

Izborni predmet na studijima
  1. smjer Istraživački, Modul konzervatorstvo, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena umjetnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  3. smjer Istraživački, Modul umjetnost antike i srednjeg vijeka, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  4. smjer Istraživački, Modul umjetnost renesanse i baroka, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  5. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar