Naziv
Ivan Gundulić i hrvatski književni barok
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
131689
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj kolegija jest produbiti znanja o kanonskom autoru hrvatske književnosti Ivanu Gunduliću i njegovu reprezentativnom opusu. Također, uzimajući u obzir s jedne strane književni, a s druge povijesni/društveni/kulturni kontekst u kojem su nastajala Gundulićeva djela, studenti će steći temeljna znanja o hrvatskoj baroknoj književnosti i ovladati stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Na temelju usvojenih književnopovijesnih i kulturnopovijesnih činjenica studenti će se osposobiti za samostalno analitičko-interpretativno čitanje tekstova Ivana Gundulića i drugih autora barokne književnosti te za njihovo kritičko promišljanje.
Sadržaj
  1. Uvod: izvori o Gundulićevoj biografiji i opusu
  2. Opus Ivana Gundulića u svjetlu književnog baroka
  3. Hrvatska barokna lirika: teme, motivi, concetto; ljubavna lirika u Dubrovniku
  4. Ivan Gundulić – pjesnik duhovne lirike i prigodničar
  5. Barokna religiozna poema I: "Suze sina razmetnoga" (tekst i biblijski predložak; žanrovski aspekti religiozne poeme)
  6. Barokna religiozna poema II: Gundulićeve "Suze" iz kulturološke perspektive (posttridentski kontekst; meditativna poema)
  7. Ivan Gundulić i barokna drama I: žanr tragikomedije ("porod od tmine", "Arijadna")
  8. Ivan Gundulić i dubrovačka barokna drama II: lik Armide u Tassa, Gundulića i Palmotića
  9. Gundulićeva "Dubravka" - pastorala ili tragikomedija?
  10. Gundulićeva "Dubravka": oblikovanje kolektivnog identiteta
  11. Povijesni ep "Osman": osmansko pitanje, dopjevi epa, povijesni kontekst, fikcija i zbilja u epu
  12. Gundulićev "Osman" i barokna poetika epa (Gundulić i Tasso)
  13. Oblikovanje identiteta/alteriteta u Gundulićevu "Osmanu": slavenski prostor vs. osmanski prostor
  14. Ivan Gundulić i stvaranje hrvatskog književnog kanona
  15. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. analizirati tekstove hrvatske književnosti s obzirom na pripadnost određenom književnom razdoblju te rodu i vrsti
  2. kritički prosuđivati vezu između književnog teksta i društveno-povijesnog konteksta
  3. objasniti i razlikovati obilježja književnopovijesnih razdoblja i stilskih formacija u hrvatskoj književnosti od srednjovjekovlja do postmodernizma
  4. primijeniti naučene spoznaje o znanosti o književnosti i književnopovijesnim razdobljima u analizi i tumačenju književnih djela
Metode podučavanja
predavanja i seminari, rad na tekstovima koji su prethodno pripremljeni, različiti oblici multimedijske prezentacije
Metode ocjenjivanja
pismene zadaće, usmena prezentacija, seminarski rad, završni usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Primarna literatura: Ivan Gundulić: Arijadna, Armida, Dubravka, Od veličanstva božijeh, Osman, Pjesni pokorne kralja Davida, Prozerpina ugrabljena od Plutona, Suze sina razmetnoga, U slavu Ferdinanda II. kneza toskanskoga (tekstovi dostupni u: Djela Dživa Frana Gundulića, prir. Đ. Körbler, Zagreb: JAZU, 1938. [Stari pisci hrvatski, knj. 9] i u drugim izdanjima); Ivan Bunić Vučić: izbor iz lirike u: Djela, prir. D. Fališevac, Zagreb: Matica hrvatska, 1995. (Stoljeća hrvatske književnosti); Junije Palmotić: Armida, u: Izabrana djela, prir. Rafo Bogišić, Zagreb: Matica hrvatska, 1995 (Stoljeća hrvatske književnosti); Torquato Tasso: Oslobođeni Jeruzalem (ulomci)
  2. Đuro Körbler, “I. Život i rad Gundulićev”, u: Djela Dživa Frana Gundulića, prir. Đ. Körbler. Zagreb: JAZU, 1938, str. 1–26.
  3. Pavao Pavličić, “Žanrovi hrvatske barokne književnosti”, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split: Književni krug, 1979: 9–29.
  4. Dunja Fališevac, “Concetto kao pojam barokne poetike i pjesnički postupak u hrvatskoj književnosti 17. stoljeća”, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 2007, str. 201–228. (http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Falisevac_1989.pdf)
  5. Pavao Pavličić, “Neke zajedničke crte baroknih plačeva”, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti. Split: Književni krug, 1979: 105–128.
  6. Celia Hawkesworth, “Gundulić’s Suze sina razmetnoga as a Meditative Poem”, The Slavonic and East European Review 60 (1982) 2: 172–188.
  7. Pavao Pavličić, “Kojem žanru pripada Gundulićeva Dubravka”, Republika 23 (1976) 11: 1235–1251.
  8. Dubravko Jelčić, “Armin Pavić i Franjo Marković o Gundulićevu Osmanu”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 40/2(80) (2014): 443–449
  9. Torquatto Tasso, Discorsi del poema heroico (1594), prijevod u: Poetika humanizma i renesanse, sv. 2, ur. M. Pantić, Beograd: Prosveta, 1963: 80–104.
  10. Zoran Kravar, “Svjetovi Osmana”, u: Nakon godine MDC: Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik: Matica hrvatska, 1993: 104–125.
  11. Ivana Brković, “Prostori granice i granice prostora u Gundulićevu Osmanu”, u: Perivoj od slave: zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan et al. Zagreb: FF press, 2012: 57–70
  12. Davor Dukić, “Jedan povod za dva pogleda iznutra – Gundulićev Osman i Mrnavićeva Osmanšćica”, u: Sultanova djeca, Zadar: Thema i.d., 2004
  13. Marina Protrka Štimec, “Komemorativne svečanosti i proizvodnja svjetovnih svetaca. Gundulićeva slavlja u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća”, Romanoslavica LII (2017) 2: 375–388.
Dopunska literatura
  1. Dunja Fališevac, “Ivan Gundulić” (Hrvatski biografski leksikon); Slobodan Prosperov Novak, Vučistrah i dubrovačka tragikomedija. Split: Književni krug, 1979. Natka Badurina, “Kritika mita Venecije i zlatnog doba u Dubravci Ivana Gundulića”, u: Hrvatsko-talijanski književni odnosi, knj. VII, ur. Mate Zorić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 2000: 37–60; Lovro Kunčević, “Dubrovačka slika Venecije i venecijanska slika Dubrovnika u ranom novom vijeku” Anali Dubrovnik 50 (2012): 9–37; Dunja Fališevac, “Mandalijena pokornica”, u: Ivan Bunić Vučić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti; Sveučilišna naklada Liber, 1987: 59–94); Pavao Pavličić, “Dopjevi Osmana”, Forum 28(1989) 9/10: 436–455; Stjepan Musulin, “Poljaci u Gundulićevu Osmanu”, Rad JAZU 281/4. Zagreb: JAZU: 101–207; Reinhard Lauer, “Pad silnoga. O semantičkoj strukturi Osmana Ivana Gundulića”, u: Studije i rasprave, Zagreb: Matica hrvatska, 2002: 87–105; Joanna Rapacka, “Tankred u Carigradu”, u: Zaljubljeni u vilu, Split: Književni krug, 1998, str. 137–163; Dunja Fališevac, “Kompozicija i epski svijet Osmana (iz vizure naratologije)”, u: Kaliopin vrt, Split: Književni krug, 1997: 139–160. Zoran Kravar, “Jedan dijeljeno s tri: Acutezza u Bunića, Gundulića i Đurđevića”, Hrvatska književna baština, 2, 2003, str. 417–449; Dunja Fališevac, “Ivan Gundulić”, u: Hrvatska književnost u europskom kontekstu, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu; Sveučilišna naklada Liber, 1978, str. 259-277; Armin Pavić, “O kompoziciji Gundulićeva Osmana”, Rad JAZU 32 (1875): 104–150; Franjo Marković, “Estetička ocjena Gundulićeva Osmana,, 1. dio, Rad JAZU 46 (1879): 78–165; Dragutin Prohaska, “Povijesna građa Gundulićeva Osmana u suvremenom izvještaju”, Nastavni vjesnik, 21 (1912) 1: 209-218; Rafo Bogišić, “Problem Gundulićeve Dubravke”, Forum 14 (1975) 10-12: 115-149; Hans Rothe, “O žanru Gundulićeva Osmana”, Dometi 16 (1983) 1/2/3: 67–78;. Joanna Rapacka, “Književno-kulturni kontekst poljske recepcije Osmana”, Dubrovnik 2 (1991) 1: 163–173; Zoran Kravar, “Svjetovi Osmana”, u: Nakon godine MDC: Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik: Matica hrvatska, 1993, str. 104-125; Smiljana Narančić Kovač, Trojna struktura Gundulićevih “Suza sina razmetnoga”, Zagreb, 1994; Dunja Fališevac, “Gundulićev Osman kao epski model u hrvatskoj epici 17. i 18. stoljeća”, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2007: 229–243; Marina Protrka, Stvaranje književne nacije: oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća, Zagreb: FF press, 2008.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar
  2. Informacijske znanosti, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4., 6. semestar
  3. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4., 6. semestar
  4. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4. semestar
  5. Pedagogija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4., 6. semestar
  6. Psihologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4., 6. semestar
  7. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4., 6. semestar
  8. Talijanistika, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4., 6. semestar
  9. Češki jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
  10. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar
  11. Hungarologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 6. semestar
  12. Indologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 8. semestar
  13. Informacijske znanosti, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
  14. Judaistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
  15. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
  16. Lingvistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
  17. Nederlandistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
  18. Pedagogija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 6. semestar
  19. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
  20. Slovački jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
  21. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
  22. Turkologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  3. Informacijske znanosti, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  4. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  5. Pedagogija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  6. Povijest, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  7. Psihologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  8. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  9. Anglistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  10. Češki jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  11. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  12. Fonetika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  13. Francuski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  14. Indologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  15. Judaistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  16. Južnoslavenski studiji, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  17. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  18. Lingvistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  19. Nederlandistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  20. Pedagogija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  21. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  22. Povijest umjetnosti, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  23. Ruski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  24. Slovački jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  25. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  26. Španjolski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  27. Talijanistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  28. Turkologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  29. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar