ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Arhitektura renesanse i baroka

 

Naziv
Arhitektura renesanse i baroka
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
51172
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Terenske vježbe
15

Cilj
Kolegij daje pregled europske i hrvatske arhitekture od XV. do XVIII. stoljeća. Građa europske arhitekture prezentira se s posebnim naglaskom na pojave koje su relevantne za nacionalnu arhitekturu renesanse i baroka.
Sadržaj
  1. Početci renesanse u Firenci
  2. Širenje renesanse u središnjoj i sjevernoj Italiji
  3. Arhitektura visoke renesanse u Rimu
  4. Arhitektura renesansnih vila. Visoka renesansa u sjevernoj Italiji nakon 1527.
  5. Arhitektura manirizma. Renesansa u Francuskoj i srednjoj Europi
  6. Pregled arhitekture 15. i 16. stoljeća u kontinentalnoj i jadranskoj Hrvatskoj
  7. Dubrovnik u 15. i 16. stoljeću
  8. Periodizacija barokne umjetnosti, arhitektura protureformacije i ranog baroka u Rimu
  9. Visoki barok u Rimu
  10. Arhitektura 17. i 18. stoljeća u Francuskoj
  11. Arhitektura baroka u srednjoj Europi - profana arhitektura
  12. Arhitektura baroka u srednjoj Europi - sakralna arhitektura
  13. Profana arhitektura 17. i 18. stoljeća u Hrvatskoj
  14. Sakralna arhitektura 17. i 18. stoljeća u Hrvatskoj
  15. Naručitelji i umjetnici. Završni kolokovij

Ishodi učenja
  1. prikupiti relevantne podatke iz literature i izvora primjenjujući adekvatne metode i tehnike
  2. koristiti temeljnu stručnu terminologiju povijesti umjetnosti
  3. izvesti stilsku i formalnu analizu umjetničkih djela
  4. koristiti osnovne pojmove i nazivlje vezano za konstruktivne elemente i tipologiju arhitekture
  5. primijeniti stečeno znanje u rješavanju istraživačkih problema u radovima manjeg opsega
Metode podučavanja
Predavanja, seminar, vježbe na terenskoj nastavi.
Metode ocjenjivanja
pismeni ispit (pismeni test ili pismeni kolokvij u 8. te u 15. tjednu), usmeni ispit, seminarski rad.

Obavezna literatura
  1. P. Murray, The architecture of the Italian Renaissance, London, 1986.
  2. AAVV, Hrvatska renesansa. Zagreb: Klovićevi dvori, 2004. Urednici M. Jurković, A. Erlande-Brandenburg, (str. 71-157 i kataloške jedinice).
  3. D. Botica, Arhitektura baroka, e-udžbenik, FF Press, Zagreb, 2019.
  4. V. Marković, Arhitektura u Hrvatskoj, u: Hrvatska i Europa, Sv. III, Barok i prosvjetiteljstvo, HAZU Zagreb, 2003., ur. I. Golub, (str. 599 - 616)
  5. Đ. Cvitanović, Sakralna arhitektura baroknog i klasicističkog razdoblja, u: Sveti trag, 900 godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije 1094.-1994., katalog izložbe, str. 233 - 370, MGC - Muzej Mimara, Zagreb, 1994
  6. Prezentacije i materijali dostupni na Omegi
Dopunska literatura
  1. M. Pelc, Renesansa. Zagreb: Naklada Ljevak 2007., poglavlje Gradovi i građevine, str. 23-274.
  2. AAVV, Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće. Katalog izložbe. Zagreb: Muzejski prostor, 1987., ur. V. Marković
  3. L.H. Heydenreich, Architecture in Italy 1400-1500, New Haven: Yale University Press, 1996
  4. W. Lotz, Architecture in Italy 1500-1600, New Haven: Yale University Press, 1995
  5. Ch.L.Frommel, The Architecture of the Italian Renaissance, Thames & Hudson, London, 2007.
  6. Horvat, R. Matejčić, K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, (poglavlja o arhitekturi), Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1982.
  7. Ch. Norberg-Schulz, Baroque Architecture, Electa/Rizzoli, New York, 1979
  8. Ch. Norberg-Schulz, Late Baroque and Rococo Architecture, Electa/Rizzoli, New York, 1980
  9. V. Marković, Barokni dvorci Hrvatskog zagorja, NSK, Zagreb, 1995.
  10. Baroque, ed.R.Tolman, Könemann, Köln, 1997 (str. 6-77, 122-273)

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar