ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Klasične sociološke teorije 1

 

Naziv
Klasične sociološke teorije 1
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
6
Šifra
51308
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Studenti stječu opća i posebna znanja o važnosti klasične sociološke baštine kao nerazdvojnog konstitutivnog elementa sociološke znanosti, upoznaju se s uvidima, stajalištima, djelima, idejama, znanstvenim prinosima i orijentacijama glavnih utemeljiteljskih mislilaca i njihovim utjecajem na suvremeno sociološko mišljenje i društvene znanosti općenito.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje o pojmu "klasičnosti" u sociologiji, o današnjem značenju klasičnih socioloških teorija i o njihovom povijesnom obuhvatu; prikaz tipičnih današnjih stajališta i argumenata o mjestu i vrijednosti sociološke tradicije.
  2. Eksplikacija glavnih pristupa u izučavanju klasičnih socioloških teorija: a) povijesno-biografski (dijakronijski), strukturalno-problemski (sinkronijski), problemsko-povijesni; b) izvanjski, unutarnji, kulturno-kontekstualni).
  3. Prosvjetiteljski "poredak znanja" ("poredak diskursa") i oznanstvenjivanje socijalne teorije; ideja napretka i njezini refleksi na utemeljivanje znanstvenog poimanja čovjeka i društva (A. Smith, Turgot, Condorcet, Kant itd.).
  4. Konzervativne reakcije na prosvjetiteljstvo i Francusku revoluciju (de Maistre, de Bonald, E. Burke), i kritički pogledi mislilaca i pisaca romantizma na prosvjetiteljski racionalistički univerzalizam (Herder); ideološki sporovi o poimanju čovjeka, povijesti, kulture i društva; izvorišta, geneza i značenje pojma ideologije kao komponente klasičnih socioloških teorija.
  5. Ideja pozitivizma (paradigma pozitivne znanosti) i njezine različite recepcije u poimanju društva; Saint-Simonova zamisao socijalne fiziologije; znanstvena intencija i utopijski smisao saint-simonizma.
  6. Sustav ideja Augustea Comtea; od pozitivne filozofije i socijalne fizike do sociologije; presudna važnost tog koraka; Comteova ideja sociologije kao pozitivne znanosti; smisao, protuslovlja i konzekvencije Comteova pozitivizama.
  7. Comteovi pogledi na društvo i društvene institucije (obitelj, religija, crkva); poimanje religije, pitanje reda i napretka, socijalne statike i socijalne dinamike; Comteova klasifikacija znanosti i osobito mjesto sociologije u toj klasifikaciji; sociologija i filozofija povijesti.
  8. Ubrzane društvene promjene u devetnaestom stoljeću i pitanje primjerenog društvenog poretka; uvidi A. de Tocquevillea o razlici između aristokratskog i demokratskog društvenog stanja; de Tocqueville kao analitičar "prijelaza" i kao komparativni teoretičar demokracije.
  9. Industrijalizam, kapitalizam i problemi klasne društvene strukture; Marxova teorija društvenih klasa i klasnih sukoba; historijsko-materijalistička orijentacija u sociologiji.
  10. Polet sociologije kao znanosti u posljednjim desetljećima devetnaestog stoljeća i početkom dvadesetog stoljeća; ključna važnost teorijskih i istraživačkih nastojanja Emilea Durkheima; kontekst za razumijevanje Durkheimovih zahvata i njegove orijentacije.
  11. Glavne dimenzije Durkheimove sociologije; poimanje društva kao činjenice: određenje predmeta sociologije i ustanovljavanje pravila sociološke metode; problemi podjele rada, tipologije društava, uloge religije, odgoja i obrazovanja, društvene kohezije, solidarnosti i anomije itd.
  12. Trajni odjeci i utjecaji Durkheimova sociološkog projekta; francuska sociološka škola, njezine osnovne značajke, najvažniji predstavnici i njihovi konkretni znanstveni prinosi; aktualnost Durkheimove misli u nekim strujama suvremene sociologije.
  13. Paralelne protudurkheimovske struje u klasičnoj sociologiji; kritika Durkheimova sociologizma i pokušaji "psihologizacija" sociološke znanosti; ideje G. Tardea i G. Le Bona; sociologija "intermentalnih aktivnosti" i imitacije; psihosociologija gomila i masa.
  14. Kontekst i specifične značajke sociologije Vilfreda Pareta; od ekonomije prema sociologiji; pitanje racionalnosti i iracionalnosti; tematizacija ljudskih akcija, rezidua i derivacija; društveni sukobi, teorija elita i prijeporno pitanje demokracije; mogućnosti i granice sociološke znanosti. Kritička rekapitulacija klasične soicološke baštine I.
  15. Kritička rekapitulacija klasične soicološke baštine II. Zaključno predavanje, s diskusijom, o referencijalnosti ideja klasične sociologije u suvremenom sociološkom obrazovanju i razumijevanju današnjih društvenih kretanja. Evaluacija kolegija.

Ishodi učenja
  1. Kritički vrednovati pojedine tekstove iz baštine klasične sociološke teorije
  2. Argumentirano raspravljati o ključnim tezama pojedinih klasičnih socioloških autora te valorizirati njihov utjecaj, relevantnost i aktualnost
  3. Koristiti i kritički promišljati stručne termine i koncepte
  4. Primijeniti određene koncepte inovirane u klasičnoj fazi nastanka sociologije i pri analizi recentnih društvenih fenomena i procesa
Metode podučavanja
Dijaloška metoda; vođena diskusija; usmeno izlaganje obrazovnih sadržaja; frontalni oblici izvođenja nastave kombinirani s interaktivnim/dijaloškim modalitetima izvedbe nastavnog procesa na kojima je stavljen primarni naglasak; grupni rad, odnosno skupno rješavanje pojedinih problemskih pitanja; konzultacije za izradu seminarskih radova. U izvedbi nastave koriste se suvremena tehnička i elektronska pomagala (računalo, tekst procesor, prezentacije, video materijali), a na dispoziciji je također i elektronička inačica kolegija (na OMEGA-i sustavu) koja reprezentira repozitorij odgovarajućih nastavnih materijala.
Metode ocjenjivanja
U okviru kolegija predviđen je završni ispit koji se provodi u obličju usmene provjere znanja. Građa koja čini osnovnu materiju za ispit uključuje fundamentalnu ispitnu literature te također problemske sklopove razmatrane na predavanjima kao i sadržaje tematizirane na seminarskom dijelu nastave. Pristupanje završnom ispitu pretpostavlja prethodno uredno reguliranje predviđenih seminarskih obaveza.

Obavezna literatura
  1. Rade Kalanj: Suvremenost klasične sociologije, Zagreb, 2005.
  2. Ante Fiamengo: Saint-Simon i Auguste Comte, Zagreb, 1987.
  3. Veljko Cvjetičanin i Rudi Supek: Emile Durkheim i francuska sociološka škola, Zagreb, 2003.
  4. Robert A. Nisbet: Ideje i konteksti; u: Sociološka tradicija, Zagreb, Golden marketing – Tehnička knjiga, 2007. (21-65)
Dopunska literatura
  1. Harry Elmer Barnes: Uvod u istoriju sociologije, I, II, Beograd, 1982., Svezak I, str. 5 136: svezak II, str. 510 - 644.
  2. Emile Durkheim i suvremena sociologija (zbornik radova), Zagreb, 1987.
  3. Auguste Comte: Kurs pozitivne filozofije, Nikšić, 1989.
  4. K. Marx, F. Engels: Rani radovi, Zagreb, 1961.
  5. Alexis de Tocqueville: O demokraciji u Americi, Zagreb, 1995.
  6. Talcott Parsons i dr.: Teorije o društvu, I, II, Beograd, 1969.
  7. Jože Goričar: Pregled socioloških teorija, Beograd, 1970.
  8. Hans Maier, Heinz Rausch, Horst Denzer: Klasici političkog mišljenja, Zagreb, 1998.
  9. George Ritzer: Suvremena sociologijska teorija, Zagreb, 1997. (3-39)
  10. Alvin W. Gouldner: Za sociologiju, Zagreb, 1980.
  11. Robert A. Nisbet: Sociološka tradicija, Zagreb, Golden marketing – Tehnička knjiga, 2007.
  12. Jeffrey C. Alexander: The Centrality of the Classics. In: Giddens, A., Turner, J. H. (eds.), Social Theory Today. Polity Press, Cambridge – Oxford, 1987. (11-57) / Džefri Aleksander: Središnji značaj klasika; u: Aljoša Mimica: Tekst i kontekst. Ogledi o istoriji sociologije, Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1999. (281-329)
  13. Artur Stinčkomb: Treba li sociolozi da zaborave svoje majke i očeve?; u: Aljoša Mimica: Tekst i kontekst. Ogledi o istoriji sociologije, Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1999. (249-264)
  14. Robert Konel: Zašto je klasična teorija klasična?; u: Aljoša Mimica: Tekst i kontekst. Ogledi o istoriji sociologije, Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1999. (333-372)
  15. Randal Kolins: Sociološki kompleks krivice: komentar Konelovog teksta; u: Aljoša Mimica: Tekst i kontekst. Ogledi o istoriji sociologije, Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1999. (373-380)
  16. Krešimir Žažar: Modernost i klasična sociologija: Ambivalentnost klasične sociološke teorije; u: Revija za sociologiju, Vol. 39, No. 3, 2008. (183-203)
  17. Šalaj, B. (2011). Civilno društvo i demokracija: što bi Tocqueville i Putnam vidjeli u Hrvatskoj? Anali Hrvatskog politološkog društva: časopis za politologiju, 8(1): 49-71.
  18. Ray, L. J. (1999). Theorizing Classical Sociology. Buckingham – Philadelphia: Open Uniersity Press.
  19. Puškarić, M. (1994). Liberalna gospodarska teorija Adama Smitha. Politička misao, Vol. 31(3): 82-91.
  20. Migliorati, L. (2015). Maurice Halbwachs: Classical Sociology after the Classics. Italian Sociological Review, 5(2): 251-272.
  21. Law, A. (2011). Key Concepts in Classical Social Theory. Los Angeles – London – New Delhi – Singapore – Washington DC: Sage.
  22. Katunarić, V. (2010). Propada li kapitalizam ili se pretvara u nešto drugo? Politička misao, Vol. 47(4): 135-149.
  23. Kandal, T. R. (1988). The Woman Question in Classical Sociological Theory. Miami: Florida International University Press. (Chapter 3. France; str. 49-88)
  24. Elias, N. (2007). Što je sociologija? Zagreb: Antibarbarus.
  25. Bratton, J., Denham, D., Deutschmann, L. (2009). Capitalism and Classical Sociological Theory. Toronto: Toronto University Press.

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 3. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar