ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Klasični njemački idealizam

 

Naziv
Klasični njemački idealizam
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
4
Šifra
51260
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Pružiti uvid u filozofske, metafilozofske te kulturološke aspekte klasičnog njemačkog nasljeđa; dati prikaz nastanka i osnovnog toka klasičnog njemačkog idealizma preko primarnih izvora; motivirati za čitanje suvremenih interpretacija, osposobljava za primjenu klasično-idealističkog filozofskog nasljeđa na suvremenost.
Sadržaj
  1. Uvod: datiranje idealizma, autohistorizam, eshatološka misao, idealizam vs ideologija
  2. Izvori idealizma: Kant i Francuska revolucija; Schelling, Hegel i “kraj filozofije”
  3. Kantova ideja promatrača povijesti i entuzijazam. Utjecaj prosvjetiteljskog kazališta i kritika (Lessing, Schiller i Heine)
  4. Pojam idealizma vs realizma, razumsko vs umno, popularno vs spekulativno
  5. Fichteovo ‘Ja-realiter’: ukidanje suprotnosti i jedinstvo bitak-mišljenje; teorija-praksa
  6. Ideja “zbiljskog znanja”; sloboda kao apsolutno ishodište mišljenja
  7. Pojam spekulacije: porijeklo pojma kod Aurelija Augustina, doprinos Hildegard von Bingen i Leibniza
  8. Kant i problem spekulacije: teorijski interes uma (pojam upotrebe i primjene uma; spekulativno-praktičko vs proizvodno, spekulacija kao sinteza)
  9. Kantova kritika čistog uma: stvar po sebi vs pojava; jedinstvo osjetilnosti i jedinstvo Ja; transcendentalna dedukcija kategorija; istina kao objektivno važenje sudova.
  10. Um i jezik: kritike Kantova transcendentalizma (Herder, Hamann vs Fichte, Hegel)
  11. Fichte: etika kao osnova teorijskog
  12. Fichte: samorefleksija Jastva kao praktičko-spekulativno ishodište; Ja kao samoodređenje i samodjelatnost
  13. Schelling: Ja kao princip i forma, sistem transcendentalnog idealizma.
  14. Hegel i koncept dijalektike (Fenomenologija duha i Logika)
  15. Materijalistička kritika idealizma: pozitivna filozofija kod kasnog Schellinga, Feuerbach i dijalektika kod Marxa

Ishodi učenja
  1. Poznavanja nastanka i osnovnog toka klasičnog njemačkog idealizma preko primarnih izvora.
  2. Uvid u filozofske, metafilozofske te kulturološke aspekte klasičnog njemačkog intelektualnog nasljeđa.
  3. Poznavanje glavnih suvremenih (marksističkih, hermeneutičkih, poststrukturalističkih, analitičkih) interpretacija njemačkog idealizma.
  4. Sposobnost primjene klasično-idealističkog filozofskog nasljeđa na suvremenost.
Metode podučavanja
Izlaganje, diskusija;
Metode ocjenjivanja
Pismeni esej; završni usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. I. Kant, Kritka čistog uma, Zagreb: Matica hrvatska, 1984.
  2. J. G. Fichte, Osnove cjelokupne nauke o znanosti, Zagreb: Naprijed, 1986.
  3. J. F. Schelling, Sistem transcendentalnog idealizma, Zagreb: Naprijed, 1986.
  4. G. W. F. Hegel, Fenomenologija duha, Zagreb: Naprijed, 1987.
Dopunska literatura
  1. T. Pinkard, German Philosophy 1760-1860. The Legacy of Idealism, Cambridge University Press 2002
  2. D. Henrich, Between Kant and Hegel, Harvard University Press, 2008.
  3. M. Kangrga, Klasični njemački idealizam. Predavanja, 2007.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  3. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Novi i reformirani studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1. semestar