Naziv
Komparativna književnost: Fantastika u hrvatskoj književnosti I.
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
170535
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Kolegij je posvećen pojavi fantastike u hrvatskoj srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj književnosti. U uvodnome će se dijelu na temelju relevantne literature kritički razmotriti teorijski, genološki i književnopovijesni aspekti fantastike, koji će se potom ilustrirati i preispitati na reprezentativnim hrvatskim primjerima, kao i izabranim tekstovima inozemnih autora koji su se pokazali značajnima za njihovo kontekstualiziranje u europskome kontekstu.
Sadržaj
  1. Uvod – konstitucija kolegija
  2. Pojam fantastike – teorijski, književnopovijesni i genološki aspekti
  3. Početci fantastike u svjetskoj književnosti zapadnoga kruga
  4. Srednjovjekovna književnost – eshatološke vizije i prenja
  5. Srednjovjekovna književnost – apokrifi, čudesa, legende i romani
  6. Utopija i motiv fantastičnoga putovanja I
  7. Utopija i motiv fantastičnoga putovanja II
  8. Pastoralna književnost – roman
  9. Motiv fantastičnoga putovanja u epu
  10. Fantastika i barokna epika
  11. Fantastika i ranonovovjekovna drama I
  12. Fantastika i ranonovovjekovna drama II
  13. Fantastika i ranonovovjekovna drama III
  14. Crkvena prikazanja – od srednjega vijeka do baroka
  15. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. Kategorizirati i tumačiti te kritički usporediti postojeće relevantne definicije pojma fantastike.
  2. Izdvojiti i komentirati relevantna obilježja fantastičke književnosti u hrvatskom i europskom srednjovjekovlju i ranovovovjekovlju,
  3. Navesti reprezentativne predstavnike hrvatske i europske fantastičke književnosti prije 19. stoljeća te kritički usporediti njihove značajke, kao i postojeće klasifikacije i interpretacije.
  4. Samostalno istražiti različite pojave iz hrvatske fantastičke književnosti u srednjemu vijeku i ranonovovjekovlju te ustanoviti njihove sličnosti i razlike s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti.
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, (audio)vizualna prezentacija sadržaja, pisanje seminarskih radova (opcionalno).
Metode ocjenjivanja
Pisani rad i usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Primarna literatura: odabrani tekstovi hrvatskih (minimalno 6) i inozemnih autora (minimalno 2)
  2. Sekundarna literatura: Dunja Fališevac, „Granice mimesisa, granice fantastike: drukčija bića u književnosti staroga Dubrovnika“ u: Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. Renate Lachmann, Phantasia / Memoria / Rhetorica, prev. Davor Beganović, Matica hrvatska, Zagreb, 2002. (poglavlja: 1., 2., 6., 9. 10., 11. i 12.), ili: Metamorfoza činjenica i tajno znanje: o ludama, mostovima i drugim fenomenima, prir. i prev. Davor Beganović, Naklada Zoro, Zagreb – Sarajevo, 2007. (1. i 2. poglavlje) O fantastici i fantastičnom, prir. Tatjana Peruško, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2017. Jurica Pavičić, „Neka pitanja teorije fantastične književnosti“, Mogućnosti, br. 4-6/1996., str. 133-147 Tatjana Peruško, „Suvremena teorija fantastike. Zbilja, norma, paradigma“, Quorum, br. 5-6/2009.
Dopunska literatura
  1. Izborna (min. 4 jedinice, moraju se odnositi na različite teme, odnosno jedinice primarne literature): Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978. (poglavlja: „Srednji vijek“, „Renesansa“, „Barok“) Nikola Batušić, „Elementi scenske fantastike u dubrovačkoj drami 17. stoljeća“, u: Hrvatski književni barok, ur. D. Fališevac, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1991., ili u: Nikola Batušić, Narav od fortune, August Cesarec – Matica hrvatska, Zagreb, 1991. Nikola Batušić, „Meraviglia na začaranom otoku Palmotićeve Armide i Tassov ep“, u: Studije o hrvatskoj drami, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. + Svetlana Stipčević, „'L'île enchantée' u Palmotićevu baroknom teatru“, u: Hrvatski književni barok, ur. D. Fališevac, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1991. Tomislav Bogdan, „Mudri čatnik – religiozni i literarni diskurz u Vili Slovinki“, u: Prva svitlos, Matica hrvatska, Zagreb, 2017. Maja Bošković-Stulli, „Visoko i nisko u književnosti usmenoj i pisanoj“, u: O usmenoj tradiciji i životu, Konzor, Zagreb, 2002. Adriana Car-Mihec, Dnevnik triju žanrova, Hrvatski centar ITI – UNESCO, Zagreb, 2003. (poglavlja 1-6) Frano Čale i Mate Zorić, „Uvod u Dantea“ – „Božanstvena komedija“, u: Dante Alighieri, Djela. Knj. 1, Liber – Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976. Morana Čale, „Pričudno čudo i zvieren'je razliko: prilog hodočašćima po Vetranovićevu Piligrinu“, Croatica, br. 61/2017. Lada Čale Feldman, „Još o Držićevoj dužno priznatoj 'krađi': Amphitruo u Arkulinu“, u: U san nije vjerovati, Disput, Zagreb, 2012. + Snježana Paušek-Baždar, „Pojam negromancije i negromanta u europskoj renesansi i Držićevim komedijama“, u: Marin Držić 1508-2008., ur. N. Batušić i D. Fališevac, HAZU, Zagreb, 2010. Lada Čale Feldman, „Omakalina Psiha“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVIII. Fantastika: problem zbilje, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2016. Lada Čale Feldman, „Ljudi ćudi ántîci“, u: Pozornici ususret. Zbornik radova u čast sedamdesetog rođendana Borisa Senkera, ur. Lada Čale Feldman i Višnja Kačić Rogošić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2017. + Ivan Lozica, „Ljudi nahvao, Platon i grubi maskari“, u: Marin Držić 1508-2008., ur. N. Batušić i D. Fališevac, HAZU, Zagreb, 2010. Marija Ana Dürrigl, Čti razumno i lipo. Ogledi o hrvatskoglagoljskoj srednjovjekovnoj književnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007. (poglavlja po izboru) Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007. (poglavlja po izboru: „Genološki i naratološki problemi u vezi s hrvatskom srednjovjekovnom prozom“ + „Načela kompozicije u djelima hrvatske srednjovjekovne proze“, „Struktura i funkcija hrvatskih crkvenih prikazanja“, „Elementi grotesknog i fantastičnog u Vetranovićevu Piligrinu“, „Alegorijsko i mimetičko u Zoranićevim Planinama“) Dunja Fališevac, „Predodžba Indije u dubrovačkoj književnosti: Barlaam i Jozafat u Dubrovačkim legendama“, u: Dunja Fališevac, Slike staroga Dubrovnika, Matica hrvatska, Zagreb, 2013. Dolores Grmača, Nevolje s tijelom, Matica hrvatska, Zagreb, 2015. (poglavlja po izboru) Kenneth Hanshew, „The literary utopia in general and the Croatian in particular“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIX. Vrsta ili Žanr, ur. Vinka Glunčić-Bužančić i Kristina Grgić, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2017. Jan Kott, Rozalindin spol, Znanje, Zagreb, 1997. (poglavlje po izboru: „Slijepi Kupido i Zlatni magarac. O metamorfozama u Snu ivanjske noći“, „Oluja ili ponavljanje“) André Jolles, Jednostavni oblici, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. Persida Lazarević Di Giacomo, „Dvostruko Sretan grad Frane Petrića“, Filozofska istraživanja, 30(3)/2010. Jacques Le Goff, Srednjovjekovni imaginarij, Antibarbarus, Zagreb, 1993. (poglavlja po izboru) Pavao Pavličić, „Barokni pakao“, u: Barokni pakao, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2003. Pavao Pavličić, Epika granice, Zagreb, 2007. (poglavlje po izboru – „Mavro Vetranović“, „Juraj Baraković“, „Petar Zrinski“, „Jerolim Kavanjin“) Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki problem, ur. D. Fališevac i Ž. Benčić, Disput, Zagreb, 2012. (II. dio: tekstovi M. A. Dürrigl, N. Jovanovića, T. Bogdana, D. Grmača, C. Pavlović, P. Pavličića, G. Stanivukovića, M. Tatarina i M. Falskoga – po izboru) Tomislav Šakić, „Prolog Dugog Nosa Marina Držića kao protoznanstvenofantastični tekst hrvatske književnosti“ + Sintija Čuljat, „Utopijsko i prevratno u Držićevu djelu“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XI. Držić danas: epoha i naslijeđe, ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Split – Zagreb, 2009. Darko Suvin, Metamorfoze znanstvene fantastike, Profil, Zagreb, 2010. (I. dio: POETIKA, II. dio POVIJEST – članak: „Alternativni otok“) Mirko Tomasović, „Oslobođeni ili Osvojeni Jeruzalem Torquata Tassa“, u: Torquato Tasso, Oslobođeni Jeruzalem, Matica hrvatska, Zagreb, 2009. + Dunja Fališevac, „Tasso i hrvatski ep“, u: Kaliopin vrt, Književni krug, Split, 1997. Josip Torbarina, Kroatističke rasprave, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. (članak po izboru: „Ivanjska noć u djelu Držića i Shakespearea“, „Zoranićeve Planine i ostale 'Arkadije'“) Christian W. Thomsen – Jens M. Fischer, Phantastik in Literatur und Kunst, Darmstadt, 1980. („Teil I: Theorie der Phantastik in Literatur und Kunst“)

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar