ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Komparativna književnost: Fantastika u hrvatskoj književnosti II.

 

Naziv
Komparativna književnost: Fantastika u hrvatskoj književnosti II.
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
160774
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Kolegij je posvećen pojavi fantastike u hrvatskoj književnosti u razdoblju od romantizma do danas, s naglaskom na njezinim ostvarenjima u području proze. U uvodnome će se dijelu na temelju relevantne literature kritički razmotriti teorijski, genološki i književnopovijesni aspekti fantastike, koji će se potom ilustrirati i preispitati na reprezentativnim hrvatskim primjerima, kao i tekstovima inozemnih autora koji su se pokazali značajnima za njihovo kontekstualiziranje u svjetskome kontekstu.
Sadržaj
  1. Uvod
  2. Fantastika – teorijski, književnopovijesni i genološki aspekti
  3. Fantastika u svjetskoj književnosti zapadnoga kruga I
  4. Fantastika u svjetskoj književnosti zapadnoga kruga II
  5. Fantastika u svjetskoj književnosti zapadnoga kruga III
  6. Novija hrvatska književnost i fantastika
  7. Kasni romantizam i esteticizam
  8. Esteticizam II
  9. Avangarda
  10. Od avangarde do kasnoga modernizma I
  11. Od avangarde do kasnoga modernizma II
  12. Postmodernizam I
  13. Postmodernizam II
  14. Postmodernizam III
  15. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. Kategorizirati i tumačiti te kritički usporediti postojeće relevantne definicije pojma fantastike.
  2. Izdvojiti i komentirati relevantna obilježja fantastičke književnosti od 19. st. do danas u hrvatskom i svjetskom kontekstu.
  3. Navesti reprezentativne predstavnike hrvatske i zapadne fantastičke književnosti od 19. stoljeća do danas te kritički usporediti njihove značajke, kao i postojeće klasifikacije i interpretacije.
  4. Samostalno istražiti i analizirati različite pojave iz hrvatske fantastičke književnosti od 19. st. do danas te ustanoviti njihove sličnosti i razlike s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti.
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, (audio)vizualna prezentacija sadržaja, pisanje seminarskih radova (opcionalno).
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Primarna literatura: izbor tekstova hrvatskih i svjetskih autora.
  2. Branimir Donat, „Stotinu godina fantastičnoga u hrvatskoj prozi“, u: Antologija hrvatske fantastične proze i slikarstva, prir. Branimir Donat – Igor Zidić, Zagreb, 1975. O fantastici i fantastičnom, prir. Tatjana Peruško, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2017. (ili: Tatjana Peruško, U labirintu teorija: o fantastici i fantastičnom, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2018.) Renate Lachmann, Phantasia / Memoria / Rhetorica, prev. Davor Beganović, Matica hrvatska, Zagreb, 2002. (poglavlja „Opaska o fantastici“ i „O slučaju u književnosti, osobito fantastičkoj“) Pavao Pavličić, „Po čemu je fantastika fantastična“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVIII. Fantastika: problem zbilje, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Split – Zagreb, 2016. Jurica Pavičić, „Neka pitanja teorije fantastične književnosti“, Mogućnosti, br. 4-6/1996., str. 133-147 Tatjana Peruško, „Suvremena teorija fantastike. Zbilja, norma, paradigma“, Quorum, br. 5-6/2009.
Dopunska literatura
  1. Luka Bekavac, „Ritam kaosa. Bilješka o inskripciji fantastičnoga“, u: Kuća od knjiga. Zbornik radova u povodu 70. rođendana Pavla Pavličića, ur. Cvijeta Pavlović, Zagreb, 2017. Tomislav Brlek, „Lađa od vode, knjiga od zbilje“, u: Kuća od knjiga. Zbornik radova u povodu 70. rođendana Pavla Pavličića, ur. Cvijeta Pavlović, Zagreb, 2017. Suzana Coha, „Od predaje do novele ili o (domo)rodnoj (pri)povijesti Povodkinje pod gradom Ozlom Dragojle Jarnević“, u: Tragovi tradicije, znakovi kulture: zbornik u čast Stipi Botici, Zagreb, 2018. Lada Čale Feldman, „Posvećeno Kamovu, u spomen Matošu: 'Velegrad i duhovni život' u Krležinom Hodorlahomoru Velikom“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVI. Matoš i Kamov: paradigme prijeloma, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Split – Zagreb, 2014. (ili u: Onkraj pozornice, Disput, Zagreb, 2019.) Kenneth Hanshew, „The literary utopia in general and the Croatian in particular“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIX. Vrsta ili žanr, ur. Vinka Glunčić-Bužančić i Kristina Grgić, Split – Zagreb, 2017Guja u njedrima. Panorama novije hrvatske fantastične proze, prir. Ivica Župan, Rijeka, 1980.1, 2011.2 (uvodni teorijski tekstovi) Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVIII. Fantastika: problem zbilje, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Split – Zagreb, 2016. (članci po izboru, osobito: E. von Erdmann, K. Grgić, B. Oblučar, M. Sindičić Sabljo, M. Čale, G. Galić Kakkonen, I. Bošković, M. Levanat-Peričić) Kornelija Kuvač-Levačić, Moć i nemoć fantastike, Split, 2013. Renate Lachmann, Phantasia / Memoria / Rhetorica, prev. Davor Beganović, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.(ostala poglavlja po izboru) Renate Lachmann, Metamorfoza činjenica i tajno znanje: o ludama, mostovima i drugim fenomenima, prir. i prev. Davor Beganović, Naklada Zoro, Zagreb – Sarajevo, 2007. (6. i 8. poglavlje) Miranda Levanat-Peričić, „Čitanje distopije iz aspekta različitih teorija žanra: Pavličić, Suvin, Frow“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIX. Vrsta ili žanr, ur. Vinka Glunčić-Bužančić i Kristina Grgić, Split – Zagreb, 2017. Dubravka Oraić Tolić, Čitanja Matoša, Zagreb, 2013. (str. 33-109, 205-247) Jurica Pavičić, Hrvatski fantastičari. Jedna književna generacija, Zagreb, 2000. Cvijeta Pavlović, „Tragom novele: Guy de Maupassant“, u: Hrvatsko-francuske književne veze, Zagreb, 2008. Cvijeta Pavlović, „Hrvatske umjetničke bajke i legende nakon 1910. g.“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIII. Poetika i politika kulture nakon 1910. godine, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Split – Zagreb, 2011. Cvijeta Pavlović, „Šenoine bajke i fantastika u hrvatskom romantizmu“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIV. Romantizam – ilirizam – preporod, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Split – Zagreb, 2012. Tatjana Peruško, „Nevidljivi gradovi Itala Calvina: metafickionalna utopija u atalsu nemogućeg“, Književna smotra, br. 28/1996. Gordana Slabinac, Zavođenje ironijom, Zagreb, 1996. (poglavlja „Povuci crnog mačka za rep ili dešifriranje fantastičnog“ i „Fantastični impuls moderne književnosti“) Darko Suvin, Metamorfoze znanstvene fantastike, Zagreb, 2010. The Cambridge Companion to Utopian Literature, ur. Gregory Claeys, Cambridge University Press, Cambridge, 2010. (poglavlja po izboru), ili: The Cambridge Companion to Science Fiction, ur. Edward James i Farah Mendelsohn, Cambridge University Press, Cambridge, 2003. (poglavlja po izboru)

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar