Naziv
Kulturnoantropološki problemi Sredozemlja
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
51732
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj je kolegija studentima pružiti uvid u osnovne pojmove i teorije vezane uz etnološka i kulturnoantropološka istraživanja Sredozemlja. Dat će se kratki pregled kultura na Sredozemlju, povijesnih, političkih, ekonomskih i društvenih okolnosti kojima su uvjetovane i odabranih etnografskih značajki koje se mogu pratiti, uz upisivanje različitih regionalnih i lokalnih značenjskih interpretacija, na čitavom sredozemnom prostoru. Naglasak će biti na načinima konstruiranja sredozemnog imaginarija u znanstvenom, političkom i popularnom diskurzu. Pritom će se problematizirati koncept "kulturnih zona", odnosno "kulturnih regija". Posebno će se razmatrati uloga pojma "Sredozemlja" pri identifikacijskim strategijama u Hrvatskoj.
Sadržaj
  1. Uvodni pregled sadržaja kolegija
  2. Pojašnjenje osnovnih pojmova
  3. Etnološka istraživanja sredozemnih kultura u Hrvatskoj
  4. Povijesne civilizacije na Sredozemlju kao osnovica za konstrukciju kulturne regije
  5. Sredozemlje kao zamišljeno more
  6. Konstrukcija Sredozemlja u znanstvenom diskursu – mediteranski studiji
  7. Stvaranje Sredozemlja u pismu Fernanda Braudela
  8. Sredozemlje u djelima socijalnih antropologa, koncepcija pojmova "čast i sram", "milost"
  9. Konstrukcija Sredozemlja "iznutra"; dekonstrukcija Sredozemlja u djelima M. Herzfelda
  10. Kulture Sredozemlja i turizam
  11. Konstrukcija sredozemnih otoka
  12. Etnografske značajke sredozemnog prostora: osnovne privredne grane
  13. Etnografske značajke sredozemnog prostora: pojmovi mjesta i prostora na Sredozemlju
  14. Etnografske značajke sredozemnog prostora: proslave, tradicijske igre, festivali
  15. Korištenje koncepta Sredozemlja u suvremenoj Hrvatskoj

Ishodi učenja
  1. opisati i protumačiti kulturu svakodnevice na području Hrvatske i jugoistočne Europe
  2. opisati i usporediti etnološke i kulturnoantropološke teorije
  3. koristiti stručno nazivlje i definirati temeljne koncepte u etnologiji i kulturnoj antropologiji
  4. izložiti i opisati povijest etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja
  5. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate istraživanja
  6. prepoznati i uvažavati kulturne različitosti
  7. koristiti se stranim jezicima u znanstvenom i stručnom radu i komunikaciji
  8. primijeniti vještine učenja za nastavak studija na višoj razini
  9. navesti i definirati osnovne pojmove u mediteranistici
  10. opisati začetke i razvoj mediteranističkih studija
  11. kritički razmotriti stručne i znanstvene radove iz područja mediteranistike
  12. prikazati i usporediti etnološke i kulturnoantropološke pristupe istraživanjima Sredozemlja
  13. definirati geografske i simboličke granice Sredozemlja
  14. opisati i usporediti obilježja kulture na području Sredozemlja
  15. analizirati suvremene kulturne procese na Sredozemlju
  16. dati primjere konstrukcije sredozemnog identiteta na području Hrvatske i jugoistočne Europe
Metode podučavanja
Predavanja će uključivati kritičko čitanje i komparaciju znanstvenih i popularnih tekstova vezanih uz Sredozemlje. Pojedine tematske cjeline rasvijetlit će se prezentacijom arhivskih i terenskih studija slučaja. Temeljna teorijska i metodološka pitanja vezana uz mediteranske studije bit će tema pet reakcijskih tekstova koje će polaznici javno prezentirati. U komentiranje tih prezentacija uključit će se svi polaznici u formi okrugloga stola. Reakcijski tekstovi temeljit će se na analizi članaka koji se ubrajaju u obveznu ispitnu literaturu pa će rad u okviru seminara time ujedno predstavljati i pripremu za završni pismeni ispit. Kao poticaj za rasprave koristit će se i dokumentarne emisije Hrvatske radiotelevizije te terenski video zapisi. Predviđeni su obilasci tematskih muzejskih izložbi i praćenje načina prezentacije "sredozemnog nasljeđa" na sceni, u medijima, na turističkim sajmovima i sl. U pojedine će nastavne jedinice, prema iskazanim interesima studenata, biti uključeni gostujući predavači. Od studenata se očekuje primjena stečenih znanja pri izradi pet reakcijskih tekstova vezanih uz radove domaćih i inozemnih istraživača. Kompetencije koje će studenti razvijati u okviru kolegija su: sposobnosti provođenja kritičke analize istraživanih fenomena, samostalnoga i pri radu u grupama; primjena teorijskih i metodoloških spoznaja na konkretne studije slučaja; vještina tekstualnog prikazivanja znanstvenih rezultata. Reakcijski tekstovi oblikovat će se samostalno, a osnovni zaključci analizirat će se u vidu okrugloga stola, otvorene rasprave ili radom u grupama koje će za zadatak imati raspraviti odgovore na postavljena pitanja. Nastavnik će predane tekstove komentirati kontinuirano netom nakon njihove predaje, u narednom seminarskom terminu.
Metode ocjenjivanja
Od studenata se očekuje: redovito pohađanje i priprema zadane sekundarne literature, sudjelovanje u raspravama i radu seminara, pisanje pet reakcijskih teksta koji predstavljaju kritičke osvrte na relevantnu literaturu i izvore, predaja i usmeno izlaganje svojih radova te polaganje pismenog ispita, koji će se provesti po završetku nastave. Obavljene seminarske obveze (predaja i izlaganje pet reakcijskih tekstova) uvjet su za pristupanje ispitu. Nabrojene aktivnosti sačinjavaju konačnu ocjenu prema sljedećim odnosima: 1. Aktivnost u radu seminara, izrada i izlaganje pet reakcijskih tekstova: 50% 2. Polaganje pismenog ispita: 50% Ocjena se može povećati usmenim ispitom, koji se, na zahtjev studenta, može održati nakon objave rezultata pismenoga dijela ispita.

Obavezna literatura
  1. BRAUDEL, Fernand. 1997/ 1998. Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II., 1. i 2. svezak. Zagreb: Antibarbarus, Biblioteka Historia (odabrana poglavlja).
  2. DAVIS, John. 1977. People of the Mediterranean. An Essay in Comparative Social Anthropology. London – Henley – Boston: Routledge&Kegan Paul (odabrana poglavlja).
  3. HERZFELD, Michael. 2005. "Practical Mediterraneanism: Excuses for Everything, from Epistemology to Eating". U: Rethinking the Mediterranean, ur. William V. Harris. Oxford: Oxford University Press, 45–63.
  4. NARODNA UMJETNOST. 1999. svezak 36/1, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku (čitav broj posvećen studijama Sredozemlja – odabrani članci).
  5. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena. 2012. "Festivali i identiteti. Studija slučaja: Festival dalmatinskih klapa u Omišu". U: Grad kakav bi trebao biti. Etnološki i kulturnoantropološki osvrti na festivale, Petra Kelemen i Nevena Škrbić Alempijević. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 97–184.
Dopunska literatura
  1. ABULAFIA, David. 2003. The Mediterranean in History. London: Thames and Hudson.
  2. ALBERA, Dionigi, Anton BLOK, Christian BROMBERGER, ur. 2001. Anthropology of the Mediterranean. Maisonneuve – Larose: Maison méditerranéenne des sciences de l homme.
  3. ALCOCK, Susan E., John F. CHERRY, ur. 1963. Side-by-Side Survey. Comparative Regional Studies in the Mediterranean World. Oxford: Oxbow Books.
  4. BERTOŠA, Miroslav. 2003. Istra, Jadran, Sredozemlje: identiteti i imaginariji. Zagreb – Dubrovnik: Durieux – Dubrovnik University Press.
  5. BOISSEVAIN, Jeremy. 2001. "Confronting the Tourist Industry in Malta". Mediterranean Ethnological Summer School, 5: 95–113.
  6. BORT, Eberhard. 1998. "Granice ili posrednici: srednja Europa, Sredozemlje i Srednji istok". Erasmus, 25: 6–12.
  7. BOŠKOVIĆ-STULLI, Maja. 1999. O usmenoj tradiciji i o životu. Mediteranski aspekt usmene hrvatske književnosti. Zagreb: Konzor.
  8. BRAUDEL, Fernand. 2002. Memory and the Mediterranean. New York: Vintage Books, Division of Random House, inc.
  9. ČALE FELDMAN, Lada. 2003. "Morisco, moresca, moreška: agonalni mimetizam i njegove interkulturne jeke". Narodna umjetnost, 40/2: 61–80.
  10. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 2000. "Odjeci dekapitacije vola u Pupnatu na otoku Korčuli: Hrvati između tradicionalizma i modernizma". Narodna umjetnost, 37/2: 9–24.
  11. FERNANDEZ ARNESTO, Felipe. 1997. Narodi Europe. Zagreb: Naklada Zadro.
  12. GAVAZZI, Milovan. 1978. "Areali tradicijske kulture jugoistočne Evrope". U: Vrela i sudbine narodnih tradicija, M. Gavazzi. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 184–194.
  13. GROVE, A. T., Oliver RACKHAM. 2001. The Nature of Mediterranean Europe. An Ecological History. New Haven – London: Yale University Press.
  14. GUPTA, Akhil i James FERGUSON. 1997. "Beyond 'Culture': Space, Identity and the Politics of Difference". U: Culture, Power, Space: explorations in critical anthropology, ur. Akhil Gupta i James Ferguson. Durham i London: Duke University Press, 33-51.
  15. GUŠIĆ, Marijana. 1962. "Etnografski elementi u razvoju našeg primorja". U: Pomorski zbornik: povodom 20-godišnjice dana mornarice i pomorstva Jugoslavije 1942-1962, ur. Grga Novak i Vjekoslav Maštrović, 593–614.
  16. HERZFELD, Michael. 1987. Anthropology through the Looking-Glass: Critical Ethnography in the Margins of Europe. Cambridge: Cambridge University Press.
  17. HORDEN, Peregrine, Nicholas PURCELL. 2000. The Corrupting Sea. A Study of Mediterranean History. Oxford: Blackwell Publishing.
  18. KLEIN, Julius. 1964. The Mesta. A Study in Spanish Economic History 1273-1836. Port Washington – New York: Kennikat Press.
  19. LOWENTHAL, David. 1986. The Past is a Foreign Country. Cambridge: Cambridge University Press.
  20. LYSAGHT, Patricia, Nives RITTIG-BELJAK, ur. 2006. Mediterranean Food. Concepts and Trends. Proceedings of the 15th International Ethnological Food Research Conference, Dubrovnik, 27 September - 3 October, 2004. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) – Etnografski muzej u Zagrebu.
  21. MATVEJEVIĆ, Predrag. 2007. Mediteranski brevijar. Zagreb: V.B.Z.
  22. 1. MCNEILL, John Robert. 1992. The Mountains of the Mediterranean World: an Environmental History. Cambridge – New York: Cambridge University Press – Oakleigh.
  23. 23. MESS. 1994–2002. Mediterranean Ethnological Summer School. Piran – Ljubljana: University of Ljubljana, Faculty of Arts, Department of Ethnology and Cultural Anthropology.
  24. 24. PERINIĆ LEWIS, Ana. 2011. "Hvarski kampanilizam – stereotipi i podrugljivi etnici otoka Hvara". Studia ethnologica Croatica, 23: 215–237.
  25. 25. PERISTIANY, John G., Julian PITT-RIVERS, ur. 1992. Honor and Grace in Anthropology. Cambridge – New York – Port Chester – Melbourne – Sydney: Cambridge University Press.
  26. 26. PITT-RIVERS, Julian, ur. 1963. Mediterranean Countrymen. Essays in the Social Anthropology of the Mediterranean. Paris: Maison des sciences de l'homme – Mouton&co.
  27. 27. PRICA, Ines, Tea ŠKOKIĆ, ur. 2007. Split i drugi. Kulturnoantropološki i kulturnostudijski prilozi. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) – Hrvatsko etnološko društvo.
  28. 28. ROYLE, Stephen A. 2001. A Geography of Islands. Small Island Insularity. London – New York: Routledge.
  29. SUÁREZ-NAVAZ, Liliana. 2005. Rebordering the Mediterranean: Boundaries and Citizenship in Southern Europe (New Directions in Anthropology). New York – Oxford: Berghahn Books.
  30. ŠANTEK, Goran Pavel. 2000. "Ekonomsko-antropološki pristup izučavanju creskoga ribarstva". Narodna umjetnost, 37/2: 133–150.
  31. ŠANTEK, Goran Pavel. 2001. "Šoltanski ribari. Etnološki pogled na ribarstvo prve polovice 20. stoljeća". Etnološka tribina, 31: 47–62.
  32. ŠEGEDIN, Petar. 1995. "Mediteranstvo u nas". Dubrovnik VI/6: 37–40.
  33. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena. 2003. "Prilozi poznavanju primorsko-bunjevačkog identiteta". Senjski zbornik, 30: 425–444.
  34. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena. 2002/2003. "Značenja tradicijskoga pri konstruiranju istarskih identiteta". Studia ethnologica Croatica, 14/15: 69–88.
  35. VINCE-PALLUA, Jelka. 1995/1996. "History and Legend in Stone: to Kiss the Baba". Studia ethnologica Croatica, 7/8: 281–292.
  36. WEBER, Irena. 2003. Ženski itinerariji: med antropologijo putovanja in literaturo. Knjižnica Annales, 34. Koper: Zgodovinsko društvo za južno Primorsko – Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče.
  37. WEBER, Irena. 2001. "Tourism at Home – An Istrian Message in Stone". Mediterranean Ethnological Summer School, 5: 115–136.
  38. WOLFF, Larry. 1995. Inventing Eastern Europe. The Map of Civilisation on the Mind of the Enlightenment. Stanford: Stanford University Press.
  39. WOLFF, Eric R., ur. 1984. Religion, Power and Protest in Local Communities. The Northern Shore of the Mediterranean. Religion and Society 24. Berlin – New York – Amsterdam: Mouton Publishers.
  40. ŽUPANOVIĆ, Šime. 1995. Hrvati i more: Od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju, 2. svezak. Zagreb: AGM.

Obavezan predmet na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar