Naziv
Međuknjiževna kritika
Organizacijska jedinica
Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
ECTS
4
Šifra
125443
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Zadobivanje interkulturne kompetencije u čitanju, istraživanju kritičke recepcije, tumačenju i pisanju književne kritike i esejistike. Problematika književne kritike i esejistike, osobito tema – kritičke recepcije druge/strane književnosti u nacionalnom kulturnom kontekstu – relativno se rijetko javlja kao izdvojeno stručno i znanstveno područje, a može biti višestruko svrhovito. Osim što se analizira funkcija i svrha književne kritike (novinske, časopisne) i priroda esejistike, njezin stil, teme i sugestivnost, kao i određena razlika u odnosu na znanstveno i stručno pisanje o književnosti, otvaraju se pitanja nužnosti i svrhe korištenja kritike u akademskom pisanju, njezine spoznajne vrijednosti, osobito one nastale u međuknjiževnom dijalogu sudionika dviju ili više nacionalnih kultura. Iako se u osnovi uzimaju primjeri iz hrvatske književne kritike o južnoslavenskim književnostima, nisu isključene kao teme seminarskih radova i analize kritika iz drugih južnoslavenskih kultura, posebno slovenske i bosanske (bosanskohercegovačke, bošnjačke).
Ne na kraju, bit će riječi i o pisanju međuknjiževne kritike danas; mogu se, umjesto seminarskog rada, napisati najmanje dvije književne kritike o suvremenim piscima (po 3 do 5 stranica) iz koje druge južnoslavenske književnosti (npr. o romanu Tome Podstenšeka, Kamen, škare i papir ili knjizi Selidba Miljenka Jergovića, koja je dogovorena kao obavezna za sve koji će pisati kritiku, odnosno roman Panorama Dušana Šarotara ili zbirka priča Kalina Terzijskog Postoj li netko tko vas voli, koje smo izabrali ove godine; drugu kritiku studenti biraju sami). Sadržaji kolegija su prirodno otvoreni problematici književnih prijevoda južnoslavenskih književnosti na hrvatski (na bosanski, srpski ili crnogorski) jezik, njihovom filološkom, jezično-stilskom, kao i književno-estetskom vrednovanju u kontekstu kulture unutar koje se pojavljuju.
Sadržaj
  1. - uvodi se problematika književne kritike i esejistike, osobito tema – kritičke recepcije druge/strane književnosti u nacionalnom kulturnom kontekstu
  2. - analizira se funkcija i svrha književne kritike (novinske, časopisne) i priroda esejistike, njezin stil, teme i sugestivnost, kao i određena razlika u odnosu na znanstveno i stručno pisanje o književnosti
  3. - otvaraju se pitanja nužnosti i svrhe korištenja kritike u akademskom pisanju
  4. - posebno se analiziraju književne kritike nastale u međuknjiževnom dijalogu sudionika dviju ili više nacionalnih kultura
  5. - međuknjiževna kritika A. G. Matoša
  6. - problematika kritičke recepcije (slovenske) književnosti u hrvatskom kulturnom kontekstu
  7. - kritička recepcije drame i kazališta (Milan Begović)
  8. - kritička recepcija poezije (Antun Šoljan); problematika književnih prijevoda južnoslavenskih književnosti na hrvatski (na bosanski, srpski ili crnogorski) jezik, njihovom filološkom, jezično-stilskom, kao i književno-estetskom vrednovanju
  9. - kritička recepcija srpske proze i poezije (Iror Mandić, Velimir Visković)
  10. - kritike Zvonimira Mrkonjića, Tonka Maroevića, Zdravka Zime, Vinka Brešića, Krešimira Nemeca
  11. - suvremena kritika Krešimira Bagića, Miroslava Mićanovića i Jagne Pogačnik (prema izboru studenata)
  12. - čitanje i analiza studentskih kritika
  13. - čitanje i analiza studentskih kritika
  14. - završni kolokvij za sve one koji svoju kritiku nisu predstavili tijekom semestra u seminarima
  15. - zaključno predavanje o ocjene studentskih kritika

Ishodi učenja
  1. Savladati čitanje i tumačenje esejistike i književne kritike
  2. Znati prepoznati međuknjiževne situacije, nova prevedena djela iz južnoslavenskih književnosti, časopise i književne kritičare u domicilnom kulturnom kontekstu .
  3. Moći kritički promišljati i izraziti svoje mišljenje u formi eseja ili književne kritike.
  4. Integrirati znanje o interliterarnim procesima, posebno u odnosu hrvatske prema ostalim južnoslavenskim književnostima.
  5. kritički preispitati i zastupati mišljenje o jezičnim, književnim i kulturnim procesima u okviru poredbene povijesti južnoslavenskih jezika i književnosti
  6. kritički prosuđivati te zastupati mišljenje o metodološkim pitanjima proučavanja bliskih i srodnih književnosti
  7. primijeniti književno-teorijska i književno-povijesna znanja te valorizirati pojedine književne tekstove južnoslavenskih književnosti
  8. samostalno istražiti, analizirati, prezentirati i raspraviti zaključke istraživanja na stručnim skupovima
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave, studentska izlaganja
Metode ocjenjivanja
Seminarski rad, književna kritika, usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Zvonko Kovač, Kritika knjigoslovlja i druge kritike, Osijek: Revija, 1987.
  2. Terry Eagleton, Književna teorija, SNL, Zagreb, 1987.
  3. Hrvatska književna kritika, Teorija i praksa, Zagreb: Matica hrvatska, 2005.
  4. Književna kritika i esejistika izabranih autora (npr. A. G. Matoša, Tina Ujevića, Milana Bogdanovića, Antuna Šoljana, Cirila Zlobeca, Midhada Begića i dr.)
  5. Književna kritika i esejistika suvremenih književnih kritičara (prema izboru nastavnika i studenata).
  6. Opasno čitanje: Pojmovnik književne kritike, Ur. Miljenka Buljević i Luka Ostojić, Zagreb: Booksa-Kurziv, 2018.
  7. Zvonko Kovač, Raznoliko pjesništvo. Književno-kritičke zabilješke (1975-1978), Mala knjižnica DKH, Zagreb, 2003.
Dopunska literatura
  1. Svetozar Petrović, Priroda kritike, Zagreb: Liber, 1972. (selektivno)
  2. Branimir Donat, Udio kritike, Zagreb: Znanje, 1970.
  3. Igor Mandić, Kaj ste pisali, bre? Šta ste napisali, bre?, Beograd: Službeni glasnik, 2011. (selektivno
  4. Antun Šoljan, Trogodišnja kronika poezije hrvatske i srpske, 1960-1962, Naprijed, Zagreb, 1965.
  5. Velimir Visović, U sjeni FAK-a, V.B.Z., Zagreb, 2006.
  6. Veselko Tenžera, Preživljuje dobro pisanje, O hrvatskim piscima, Zagreb: Znanje, 1995. (izbor kritika, i iz drugih njegovih knjiga).
  7. Zdravko Zima, Noćna strana uma, Mladost, Zagreb, 1990.
  8. Vinko Brešić, Kritike, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2008.
  9. Krešimir Bagić, Brisani prostor, Meandar, Zagreb, 2002.
  10. Zvonko Kovač, Interpretacijski kontekst, ICR, Rijeka, 1987. (selektivno)

Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  3. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar