Naziv
Metodologija arheoloških istraživanja
Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
ECTS
3
Šifra
170513
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Cilj kolegija je omogućiti studentima da samostalno, u okvirima zakonske regulative, osmisle i prezentiraju arheološke projeke ovisno o tipu i cilju istraživanja (terenski pregled, geofizička istraživanja, zračna rekognosciranja, te sustavna i zaštitna arheološka istraživanja). U tijeku kolegija studenti će prezentirati svoje projekte koristeći primjerenu metodologiju i načine prezentacije arheološkog lokaliteta.

Sadržaj
  1. Zakonska regulativa
  2. Karte kao izvor podataka (portali za pregledavanje karata)
  3. Površinski arheološki zapis
  4. Metodologija sustavnog terenskog pregleda
  5. Daljinska istraživanja – zračna arheologija
  6. Digitalna arheologija: nove tehnologije u dokumentacijskom postupku
  7. Praktična nastava
  8. LiDAR: mogućnosti i interpretacija
  9. Studije slučaja
  10. Osmišljavanje i prijava projekata
  11. Predaja stručnog i financijskog izvještaja
  12. Prezentacija rezultata i popularizacija znanosti
  13. Pseudoarheologija: izmišljanje tradicije i izmišljanje baštine
  14. Vrijednost arheološkog zapisa i pitanje njegove mjerljivosti
  15. Prezentacija i evaluacija projekata

Ishodi učenja
  1. Moći samostalno osmisliti projekt arheološkog istraživanja
  2. Razumjeti razliku između tradicionalnih i novih tehnologija u dokumentacijskom i metodološkom procesu
  3. Primijeniti usvojeno znanje o daljinskom istraživanjima
  4. Moći osmisliti primjerenu metodologiju ovisno o tipu i cilju istraživanja
  5. Samostalno izraditi izvještaj i prezentirati rezultate arheološkog istraživanja
  6. Poznavati zakonsku regulativu zaštite kulturne baštine
Metode podučavanja
Predavanje. Dio aktivnosti na kolegiju organizirat će se u obliku stručne prakse, sukladno mogućnostima organizacije.
Metode ocjenjivanja
pismeni ispit + samostalan rad tijekom kolegija

Obavezna literatura
  1. Banning, E. B. 2002. Archaeological Survey, Springer Science & Business Media New York
  2. T. L. Evans & P. Daly 2006, Digital archaeology – bridging method and theory, Routledge, London & New York.
  3. Howard, P. 2007, Archaeological surveying and mapping. Recording and depicting the landscape, Routledge, London & New York.
  4. Panagiotis (Takis) Karkanas & Paul Goldberg: Reconstructing Archaeological Sites. Understanding the Geoarchaeological Matrx, Wiley Blackwell, Oxford, 2019.
Dopunska literatura
  1. Verhoven, G. 2009, Beyond Conventional Boundaries. New Technologies, Methodologies, and Procedures for the Benefit of Aerial Archaeological Data Acquisition and Analysis, Nautilus Academic Books, Zelzate.
  2. Kimball, J. J. L. 2016, 3D Delineation: A modernisation of drawing methodology for field archaeology, Archaeopress Publishing Ltd, Oxford.
  3. Willson D. R. 2000. Air Photo Interpretation for Archaeologists,
  4. Conolly, J. & Lake, M. 2006. Geographical Information Systems in Archaeology, Cambridge University Press, Cambridge.
  5. Gaffney, C. F. & Gater, J. 2003. Revealing the buried past. Geophisics for archaeologists, Tempus Publishing, Stroud.

Izborni predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij