ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Fantastika u književnosti i drugim medijima

 

Naziv
Fantastika u književnosti i drugim medijima
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
235630
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj je kolegija studentima pružiti uvid u izbor iz značajnijih (prvenstveno teorijskih, ali i književnopovijesnih) rasprava o fantastici i fantastičnom kao žanrovskoj odrednici, ali i pojavi koja se prepoznaje neovisno o žanru, te u njihovo pozicioniranje u kontekstu književne i medijske teorije 20. i 21. stoljeća.

Polazeći od fenomena koji im je većinom poznat iz vlastitog čitateljskog, slušateljskog, gledateljskog i igračkog iskustva, studenti će se osvijestiti o njegovoj izazovnoj neuhvatljivosti i brojnim problemima što ga istraživačko hvatanje s njim ukoštac otvara, istovremeno dolazeći na pozadini te problematizacije u dodir s temeljnim pojmovima i problemima književne teorije i graničnih područja što ih ona dijeli s teorijom (novih) medija.

Polaznici kolegija upoznat će se s inicijalnim naporima da se fantastična književnost omeđi kao žanr, koji su otkrili svu složenost naizgled samorazumljivog pojma, kao i kritičkim recepcijama i revalorizacijama njihovih postignuća. Pozornost će se potom usmjeriti srodnim žanrovima/odrednicama, pokušajima da se jasno odvoje od fantastike ili podvedu pod nju kao podžanrovi, te distinktivnim obilježjima (strukturnim, recepcijskim, historijskim) koja su se u tim raspravama artikulirala. Konačno, zaokruživši žanrovsku problematiku, studenti će se usmjeriti pitanjima što se iz perspektive postklasične i transmedijske naratologije mogu postaviti s jedne strane o učincima fantastičnih pripovijesti, a s druge strane o specifičnostima njezina udomljavanja u drugim medijima (posebice filmu i novim medijima).

Na podlozi bogatog korpusa klasika svjetske i hrvatske fantastične književnosti, te srodnih ostvaraja na filmu i u novim medijima, studenti će tako dodatno unaprijediti svoje (književno)teorijske kompetencije (šireći spoznaje vezane za naratologiju, teorije žanra i recepcije, politiku književnosti te problematiku transmedijskog povezivanja književnosti i drugih medija) koje će im koristiti ne samo u susretu s fantastičnim pripovijestima, nego i u daljnjem književnoteorijskom i književnopovijesnom obrazovanju.
Sadržaj
  1. Uvod u proučavanje fantastične književnosti: temeljni problemi
  2. Fantastika, fantastično, fantazmatsko. Problemi određenja žanra.
  3. Fantastika, mimeza i vjerodostojnost.
  4. Svijet fantastične pripovijesti i teorije mogućih svjetova
  5. Što s fantastičnim u staroj književnosti? Menipejska satira.
  6. Utopija i distopija. Fantastika i spekulativna proza.
  7. Prosvjetiteljstvo, gotički roman i vampirska proza.
  8. Znanstvena fantastika: podvrsta ili suprotnost fantastičnoj književnosti?
  9. Visoka fantastika: strukturni ili recepcijski prototip žanra? Varijacije i oscilacije.
  10. Između povijesne i fantastične proze; alternativne povijesti i historiografska metafikcija.
  11. Nestaje li fantastika s modernizmom? Epistemološka i ontološka kolebanja. Magijski realizam.
  12. Elaboracija ili dekonstrukcija žanra: suvremena urbana fantastika.
  13. Lice i naličje politike fantastične proze: emancipacija i eskapizam, antimodernizam i orijentalizam
  14. Fantastika na filmu: analogije i medijske specifičnosti
  15. Fantastika i novi mediji: primjer računalnih igara

Ishodi učenja
  1. objasniti različite definicije pojmova fantastičnog i fantastike
  2. usporediti različite teorijske pristupe fenomenu fantastike/fantastičnog
  3. opisati najvažnije značajke fantastike i srodnih (pod)žanrova
  4. izdvojiti ključne književnoteorijske pojmove i probleme u raspravama o fantastici
  5. primijeniti temeljne književnoznanstvene pojmove i spoznaje o fantastičnoj književnosti u analizi književnih predložaka
  6. povezati središnje elemente analize književne fantastike s analognim fenomenima u drugim medijima
  7. prepoznati medijske specifičnosti fantastike u književnosti, filmu i novim medijima
Metode podučavanja
predavanja, seminari i radionice, samostalni zadaci, vođena rasprava
Metode ocjenjivanja
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata provodi se praćenjem redovitosti pohađanja nastave, praćenjem sudjelovanja u raspravama na temelju samostalnog rada na tekstu na seminarskoj nastavi te pismenim ispitom.

Obavezna literatura
  1. Cornwell, Neil. 1996. „Nekoliko definicija. Todorov i dr.“ U: Mogućnosti, XLIII/4-6: 4-32
  2. Edward, James; Mendlesohn, Farah (ur.). 2012. The Cambridge Companion to Fantasy Literature. (odabrana poglavlja)
  3. Gilić, Nikica. 2008. „Filmska fantastika i znanstvena fantastika u kontekstu teorije žanra“. U: Ubiq. Književni časopis za znanstvenu fantastiku II/2: 200-214
  4. Hume, Kathryn. 1996. „Fantastika i mimesis“ U: Mogućnosti, XLIII/4-6: 43-68.
  5. Jackson, Rosemary. 1996. „Književnost subverzije“. U: Mogućnosti, XLIII/4-6: 126-133.
  6. Manlove, C. N. 1996. „Moderna fantastična književnost“ U: Mogućnosti, XLIII/4-6: 32-43.
  7. McHale, Brian. 1996. „Svijet iza ugla“ U: Mogućnosti, XLIII/4-6: 77-105.
  8. Petzold, Dieter. 1996. „Fantastična književnost i srodni žanrovi“ U: Mogućnosti, XLIII/4-6: 68-77.
  9. Peruško, Tatjana. 2018. U labirintu teorija. O fantastici i fantastičnom. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (odabrana poglavlja)
  10. Rabkin, Eric. S. 1996. „Fantastično i žanrovska kritika“ U: Mogućnosti, XLIII/4-6: 105-126.
  11. Suvin, Darko. 2001. „Promišljanje o smislu 'fantastike' ili fantastične proze.“ U: Književna smotra. XXXIII/120-121: 47-69
  12. Thon, Jan-Noël. 2016. Transmedial Narratology and Contemporary Media Culture. Lincoln/London: University of Nebraska Press. (odabrana poglavlja)
  13. Todorov, Cvetan. 1987. Uvod u fantastičnu književnost. Beograd: Pečat. (odabrana poglavlja)
Dopunska literatura
  1. Abensour, Miguel. 2017. Utopia from Thomas More to Walter Benjamin. Minneapolis: Univocal.
  2. Bowers, Maggie Ann. 2004. Magic(all) realism. London / New York: Routledge.
  3. Brooke-Rose, Christine. 1983. A Rhetoric of the Unreal: Studies in the narrative and structure, especially of the fantastic. Cambridge: Cambridge University Press.
  4. Butler, David. 2009. Fantasy Cinema: Impossible Worlds on Screen. London / New York: Wallflower
  5. Cornwell, Neil. 1990. The Literary Fantastic. From Gothic to Postmodernism. New York / London: Harvester Wheatsheaf.
  6. Doležal, Lubomir. 2008. Heterokosmika : Fikcija i mogući svetovi. Beograd: Službeni glasnik.
  7. Ekman, Stefan. 2016. „Urban Fantasy: A Literature of the Unseen“. Journal of the Fantastic in the Arts, 27/3: 452-469.
  8. Fowkes, Katherine A. 2010. The Fantasy Film. Chichester / Malden: Wiley-Blackwell.
  9. Gilić, Nikica. 2009. „Znanstvena fantastika između slova i slike (o nekim problemima žanrovskog stvaralaštva u književnosti i filmu)“ U: Književna smotra, XLI/154: 25-33.
  10. Glavaš, Zvonimir. 2016. „Loveći vampira od Jadrana do Karpata: Balkanizam, vampiri i rod u romanu Povjesničarka Elizabeth Kostove“. U: Romanoslavica, LII/2: 52-69.
  11. Glavaš, Zvonimir; Peternai Andrić, Kristina. 2013. „Vampirsko razotkrivanje. O učinku prvog lica jednine u vampirskoj pripovijesti.“ U: Liović, Marica (ur.) Sanjari i znanstvenici: zbornik radova u čast 70-godišnjice rođenja Branke Brlenić-Vujić, Osijek: Filozofski fakultet Osijek.

Izborni predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4., 6. semestar
  2. Povijest, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  3. Arheologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar