ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Filozofija jezika I

 

Naziv
Filozofija jezika I
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
238445
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Upoznati studente s povijesnim pregledom i  razvojem ideja u okviru filozofije jezika,
kritički promatrati najznačajnije teorije jezičnih fenomena od antike do danas. Uspostaviti
odnos između tema značajnih za filozofiju jezika od Platonovih istraživanja do 21.
stoljeća.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje i pregled kolegija, literature i obveza
  2. Porijeklo i razvoj jezika
  3. Povijesni pregled filozofije jezika
  4. Platonova teorija jezika
  5. Aristotelova teorija jezika
  6. Srednjevjekovni mislioci o jeziku
  7. Locke: jezik i znanje
  8. Rousseau i porijeklo jezika
  9. Hermeneutika: od Schleiermachera do Gadamera
  10. Freud: snovi i jezične omaške
  11. Ferdinand de Saussure i strukturalizam
  12. Merleau-Ponty: empirijski i autentični jezik
  13. Martin Buber: dijalog, susret i jezik odnosa
  14. Chomsky i generativna gramatika
  15. Završna rasprava i napomene

Ishodi učenja
  1. Objasniti temeljne pojmove, teorije i povijesne etape razvoja filozofije jezika.
  2. Usporediti pristupe jeziku različitih filozofa kroz povijest, od Platonovih dijaloga do suvremenih teorija.
  3. Kritički analizirati filozofske koncepcije odnosa jezika, misli i stvarnosti.
  4. Primijeniti stečeno znanje na interpretaciju jezičnih pojava u širem filozofskom i kulturnom kontekstu.
Metode podučavanja
predavanja, diskusije, interaktivne i participativne metode rada
Metode ocjenjivanja
Pismeni i usmeni ispit koji se polaže nakon odslušanog kolegija
Za ispit je potrebno pripremiti obveznu literaturu i najmanje tri jedinice s popisa izborne literature.

Obavezna literatura
  1. Jakobson, R., Halle, M. (1988.), Temelji jezika, Globus, Zagreb.
  2. Lyons, J. (1968.) An introduction to Theoretical Linguistics, Cambridge University Press, Cambridge.
  3. Škiljan, D. (1992.), Dijalog a antikom: eseji iz antičke lingvistike, Latina et Graeca, Zagreb.
  4. Cameron, M., Hill, B., Stainton, R. J. (Eds.) ‘Sourcebook in the History of Philosophy of Language’. Springer 2017.
Dopunska literatura
  1. Aristotel (1989.) O tumačenju. Latina et Graeca, Zagreb
  2. Freud, S. (2000.), Predavanja za Uvod u psihoanalizu, Stari grad, Zagreb.
  3. Merleau-Ponty, M. (1978.), Fenomenologija percepcije, Veselin Masleša, Sarajevo.
  4. Platon (1976.), Kratil, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
  5. Rousseau, J. J. (2006.) Ogled o podrijetlu jezika. Demetra, Zagreb.
  6. Saussure de, F. (2000.), Tečaj opće lingvistike, ArTresor i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 5., 7. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5., 7. semestar
  3. Grčki jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 7. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  3. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  4. Grčki jezik i književnost , sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  5. Latinski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  6. Poljski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  7. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  8. Povijest, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  9. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  10. Sinologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar