Cilj predmeta je upoznati studente s najvažnijim filmskim ostvarenjima u recentnoj povijesti talijanskog filma. Kolegij ce obuhvatiti period od početka 90-tih godina prošlog stoljeća pa sve do danas. U tom periodu pojavljuju se važni redatelji ne samo za talijanski nego općenito za europski i svjetski film, što svjedoči i broj nagrada koje su talijanski filmovi osvojili na prestižnim festivalima u protekla tri desetljeća. Kolegij nudi teorijsku okosnicu u kojoj će se studente upoznati s filmskim jezikom, prikazivačkim obrascima, razlikama između književnosti i filma, a ta okosnica koristit će se za detaljnu analizu filmova i poetika pojedinih redatelja. Posebna pozornost posvetit će se autorskom filmu velikana kao što su Tornatore, Moretti, Salvatores, Sorrentino, itd. Cilj kolegija jest da svaki student do kraja kolegija bude u stanju primijeniti stečena znanja na analizu filmova općenito.

Metode podučavanja vezane su za podučavanje analize i razumijevanja filma, ali i korištenja audiovizualnih materijala u nastavi. Kod studiranja stranog jezika važno je podučiti studente ne samo jeziku i lingvistici već i kulturološkim i umjetničkim posebnostima područja na kojima se određeni jezik govori. Studenti pogledaju filmove prije dolaska na nastavu, a na nastavi se analiziraju isječci iz filmova u kojima se obraća pozornost na filmski jezik, ali i kulturološke, povijesne i jezične fenomene koji se pojavljuju u filmovima. Tijekom predavanja studenti sudjeluju u diskusijama i dijelovi filmova zajednički se analiziraju. Kolegij se sastoji od predavanja i seminara. Na seminarima se posebna pozornost posvećuje tehničkim aspektima filmskog jezika te se zajedno sa studentima analiziraju inserti iz filma i objašnjavaju se osnovni elementi filmskog jezika kao što su montaža, kadrovi, planovi, rakursi, itd. Na predavanjima se uz filmološku analizu više pažnje posvećuje kulturološkoj dimenziji odabranih filmova i autora. Budući da je kolegij namijenjen studentima stranog jezika, jednaka pozornost posvećena je kulturološkim, povijesnim, filmološkim i lingvističkim aspektima.

Kod ocjenjivanja uzimaju se u obzir pohađanje i sudjelovanje u nastavi, seminarski rad i završni usmeni ispit. Za vrijeme trajanja kolegija studenti moraju pripremiti jedan seminarski rad koji izlažu pred kolegama prije predaje završne pisane verzije. Teme seminarskog rada vezane su za plan i program kolegija. Završna ocjena zbroj je tri ključna faktora u sljedećem omjeru: 50% usmeni ispit, 25% pohađanje nastave i zalaganje na satu (sudjelovanju u diskusijama, izlaganje seminarskog rada, i sl.), 25% pismeni seminarski rad.