Naziv
Teatrologija i dramatologija: Dubinske dramske strukture
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
235625
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
uputiti studente u predmet i pojam dramaturgije, s osobitim naglaskom na dubinskim strukturama dramskog teksta kao posebnog književnog tipa koji unaprijed računa s okolnostima svoje kazališne izvedbe. Stoga će kolegij nakon uvoda u stanje istraživanja u ovome području krenuti od temeljne razlike između naratoloških i dramatoloških kategorija analize te sustavno prikazati temeljne kategorije dubinske analize dramskih tekstova: dramsku situaciju, radnju, zaplet i dramsku „priču“, dramski lik, strukturu prostora i vremena te prijenos informacija i strukturu dramske perspektive.
Sadržaj
  1. Uvod
  2. Dramatologija, dramaturgija i dramska struktura
  3. Dramska situacija I
  4. Dramska situacija II
  5. Struktura priče, radnje, zapleta I
  6. Struktura priče, radnje, zapleta II
  7. Struktura priče, radnje, zapleta, III
  8. Struktura lika I
  9. Struktura lika II
  10. Struktura lika III
  11. Struktura prostora
  12. Struktura vremena
  13. Struktura perspektive I
  14. Struktura perspektive II
  15. kolokvij - test od 3-5 pitanja

Ishodi učenja
  1. definirati ključne elemente književnoteorijske i dramatološke pojmovne i metodološke aparature
  2. primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture dramskih književnih tekstova
  3. analizirati dramske književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom i kazališnom razdoblju, te rodu i vrsti
  4. uočiti i razlikovati oblike i stilove izvedbe na koje računaju dramski tekstovi, kao i kategorije kazališnih organizacija, specijalizirane kazališne građevine i publike karakteristične za pojedina povijesna razdoblja
Metode podučavanja
predavanja i vježbe
Metode ocjenjivanja
dolazak na nastavu 10 %, sudjelovanje u diskusiji 20%, izlaganje 30 %, pismeni rad 30 %, test 20%

Obavezna literatura
  1. Pavis, Patrice. 2004. Pojmovnik teatra. Zagreb: Antibarbarus.
  2. Senker, Boris. 2010. Uvod u teatrologiju I. Zagreb: Leykam International.
  3. Zuppa, Vjeran. 1995. Uvod u dramatologiju. Zagreb: Antibarbarus.
Dopunska literatura
  1. Culpeper, Jonathan. 2001. Language and characterization. People in plays and other texts. London and New York: Routledge („Modelling Characterisation“, 1-44).
  2. Ginestier, Paul. 1981. „Dramska geometrija“. U: M. Miočinović, ur. Moderna teorija drame. Beograd: Nolit, 118-151.
  3. Groff, Edward. 1959. „The Point of View in Modern Drama“. Modern Drama. Vol. 2. No. 3, 268-282.
  4. Fuchs, Elinor. 1996. The Death of Character. Bloomington and Indianapolis: Indiana University Press („The Rise and Fall of the Character Named Character“, 21-35).
  5. Meisel, Martin. 2007. How Plays Work. Reading and Performance, Oxford University Press („The Shape of the Action“, 129-154).
  6. Pfister, Manfred. 1998. Drama, teorija i analiza. Zagreb: Hrvatski centar ITI (I „Drama i dramsko“ i „Drama i kazalište“, 21-53; II „Priča i radnja“, 286-306; III „Dramatis personae i lik“, 239-285; IV „Struktura prostora i vremena. Struktura i posredovanje prostora“ 351-385; V „Struktura i posredovanje vremena“, 386-410; VI „Prijenos informacija. Struktura perspektive dramskih tekstova“, 77-114)
  7. Souriau, Etienne. 1981. „Dramaturške funkcije“. U: M. Miočinović, ur. Moderna teorija drame. Beograd: Nolit, 57-83
  8. Suvin, Darko. 1982. „Prema teoriji agenske analize“ Prolog 4, XIV, 84-95.

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 3., 5. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Zimski semestar