ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Civilno društvo u Hrvatskoj

 

Naziv
Civilno društvo u Hrvatskoj
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
4
Šifra
265508
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Glavni cilj kolegija je na osnovu teorijskih pristupa i modela civilnog društva te pregleda stanja razvoja civilnog društva u Hrvatskoj, kod studenata razvijati analitičku percepciju djelovanja aktera civilne scene i kompleksnosti međusektorskih poveznica, te pružiti uvod u metode mjerenja učinaka inicijativa i organizacija civilnog društva na suvremenim primjerima. U kolegiju se također nastoji osposobiti studente za gledište angažirane javne sociologije i uporabu socioloških konceptualnih i istraživačkih alata u razvoju informirane građanske participacije.
Sadržaj
  1. U kolegiju se obrađuju funkcije, uloge i načini djelovanja organizacija civilnog društva u različitim područjima kao što je ekologija, kultura, rod, migracije itd., kao i djelovanje i razvoj trećeg sektora u Hrvatskoj, što obuhvaća pitanja društvenog poduzetništva, zadružnog poduzetništva, društveno odgovornog poslovanja, filantropije itd. Iznose se definicije, prikazuju modeli, tumače uloge civilnog društva u demokratskim društvima, te se izlaže povijesni razvoj civilnog društva. Klasificiramo organizacije koje pripadaju civilnom društvu prema vrstama. Obrazlažemo modele međusektorske suradnje u nekim predsuvremenim i suvremenim sociologijskim teorijskim pristupima. Nakon europske perspektive razvitka civilnog dijaloga, objašnjavamo institucije uspostavljene u suvremenom hrvatskom društvu u svrhu stvaranja pozitivnog ozračja za razvoj civilnoga društva. Posebne tematske cjeline posvećene su filantropiji i zakladništvu, te nekim fenomenima trećeg sektora u području neprofitne ekonomije, primjerice zadružnom poduzetništvu. Naposljetku se polaznike uvodi u metode mjerenja društvenog utjecaja organizacija civilnog društva (OCD) i vrednovanja OCD-a, umrežavanje OCD-a, civilni aktivizam i volonterstvo te neke novije izazove pred civilnim društvom.

Ishodi učenja
  1. Razumjeti društvene mehanizme i institucionalni okvir djelovanja civilnog društva u Hrvatskoj
  2. Kontekstualizirati društvene procese u vezi civilnog društva u širim socioekonomskim okvirima
  3. Uvesti polaznike u metode mjerenja društvenog utjecaja programa, projekata i inicijativa civilnog društva i trećeg sektora
  4. Analizirati ulogu organizacija civilnog društva u kreiranju javnih politika
Metode podučavanja
Predavanja i seminare studenti/ce prate uz powerpoint prezentacije. U seminarima se studentice i studente potiče na aktivno sudjelovanje u moderiranim raspravama. Seminarski rad piše se u obliku prikaza djelovanja zadane organizacije civilnog društva na osnovu analize dostupnih dokumenata.
Metode ocjenjivanja
Pisanim ispitom utvrđuje se razina usvojenosti znanja iznesenih na predavanjima, prema obvezatnoj literaturi i bilješkama na servisu Omega. Rezultat pisanog ispita čini 60% konačne ocjene. Seminarski uradak koji se piše u fazama, određuje 40% konačne ocjene.

Obavezna literatura
  1. Pérez-Díaz, Víctor (2011) Civil society: A multi-layered concept. Sociopedia.isa.
  2. Bežovan, Gojko (2008.) Zaklade u Hrvatskoj – uloga,razvoj i postignuća. Revija za socijalnu politiku, god. 15, br. 3, str 455-478
  3. Vidačak, Igor i Božić, Jasmina (2006.) “Civil Society and Good Governance in Societies in Transition: The Case of Croatia”. U: Benedek, Wolfgang (ur.) Civil Society and Good Governance in Societies in Transition (str. 55-75). Belgrade: NWV-Neuer Wissenschaftlicher Verlag GmbH i European Training and Research Centre for Human Rights and Democracy – Graz.
  4. Volonterski centar Zagreb (2017). Volonterska slika grada Zagreba: Prikaz stanja volonterstva i daljnja vizija razvoja 2017. https://www.vcz.hr/wp-content/uploads/2021/07/Volonterska-slika-grada-Zagreba_ZA-WEB.pdf
  5. Šprajc, I., Škrabalo M. i Božić, J. (2018). „Stručna ocjena po potrebi“: donacije javnih trgovačkih društava. Zagreb: Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Zbornik radova Konferencije o društveno odgovornom poslovanju, 20.-21. studeni 2018., 291-304.
  6. Šprajc, I. (2015). Načela djelovanja udruga prema Zakonu o udrugama. Pravni vjesnik, 31(1) 157-178
  7. Mance, B. (2017.) Suradnja civilnog društva i javne uprave u postupcima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. HKJU-CCPA, 17(1), 107–130
  8. Baturina, D. i Babić, Z. (2021.) Socijalna ekonomija i socijalno poduzetništvo. Zagreb: Pravni fakultet (pročitati: 2. dio: Socijalna ekonomija i socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj – karakteristike i tekući razvoj, str. 97-140).
  9. Brajdić Vuković, Marija; Domazet, Mladen i Ančić, Branko (2014.) Podrška: Trajni učinak ili poticajni trenutak?: Društveni i gospodarski učinci podrški Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Pročitati str. 59-106
  10. Horvat, K., Kasunić, S., Lalić, S. i Senta, C. (2022) Legal environment and space of civil society organisations in supporting fundamental rights and the rule of law: Croatia - January 2022. Centre for Peace Studies & Human Rights House Zagreb. https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/hr_franet_civic_space_2021-22_en.pdf
  11. Zrinščak, S., Lakoš, I. i sur.(2012) Volontiranje studenata u Zagrebu u komparativnom kontekstu. Revija za socijalnu politiku 19 (1): 25-48.
  12. Božić, Jasmina, Šprajc, Ivan i Srbljinović, Armano (2019) Croatian Co-operatives Story of Revival: Overcoming External Obstacles. Journal of Co-operative Organisation and Management, 7 (2)
Dopunska literatura
  1. Matančević, Jelena i Bežovan, Gojko (2013.) Dometi i ključni čimbenici razvoja civilnog društva u Hrvatskoj temeljem tri vala istraživanja. Revija za socijalnu politiku, god. 20, br. 1.
  2. Cohen, J. L., Arato, A. Civil Society and Political Theory. Cambridge, MA: The M.I.T. Press., 1992.
  3. Edwards, Bob; Foley, Michael W. & Diani, Mario (ur.) (2001.) Beyond Tocqueville: Civil Society and the Social Capital in Comparative Perspective. Hanover: Tufts University.
  4. Šimleša, D.; Bušljeta Tonković, A.; Puđak, J. (2015). Društveno poduzetnišvo u Hrvatskoj: od prepoznavanja do primjene. Revija za sociologiju, 46(3), 271-295
  5. Peruško, Zrinjka (ur.) (2008.) Mediji, kultura i civilno društvo. Zagreb: Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo.
  6. Reese-Schäfer, W. (2004.) „Civilno društvo i demokracija“. Politička misao, 41(3):65–79. Reese-Schaefer. W., (2004.) „J. Habermas i deliberativna demokracija“. Politička misao, 41(4):3–21.
  7. Franc, Renata; Sučić, Ines; Međugorac, Vanja i Rihtar, Stanko (2012.) Vidljivost i javna percepcija udruga u Hrvatskoj 2012. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. http://civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/izdavastvo/digitalna_zbirka/hr_ivo_pilar.pdf
  8. Kustec Lipicer, Simona (2012.) Vrednovanje javnih politika. Zagreb, Disput. Pročitati: pogl. 6.: Metodologija vrednovanja javnih politika
  9. Srbljinović, Armano; Bakić-Tomić, Ljubica i Božić, Jasmina (2008.) „Virtual Communities as Commons: Case Study of 'Connect'“. Interdisciplinary Description of Complex Systems 6(1):37-52.
  10. Srbljinović, Armano; Boras, Damir i Božić, Jasmina (2007.) „Cooperation amplifiers or flame-war battlefields: A comparative case study of virtual communities“. U: Bakić-Tomić, Ljubica; Šimović, Vladimir i Lasker, George E. (ur.) Pre-conference proceedings of the 2nd Special Focus Symposium on CISKS: Communication and Information Sciences in the Knowledge Society (str. 20-26). Zagreb: Europski centar za napredna i sustavna istraživanja.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  2. Informacijske znanosti, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  3. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  4. Pedagogija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  5. Psihologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  6. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  7. Talijanistika, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  8. Češki jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  9. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  10. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  11. Hungarologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 6. semestar
  12. Indologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 8. semestar
  13. Informacijske znanosti, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
  14. Judaistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  15. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  16. Lingvistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  17. Nederlandistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  18. Pedagogija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 6. semestar
  19. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
  20. Slovački jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  21. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
  22. Turkologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  23. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  3. Informacijske znanosti, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  4. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  5. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  6. Pedagogija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  7. Povijest, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  8. Psihologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  9. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  10. Anglistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  11. Češki jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  12. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  13. Fonetika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  14. Francuski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  15. Indologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  16. Južnoslavenski studiji, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  17. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  18. Lingvistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  19. Nederlandistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  20. Pedagogija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  21. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  22. Povijest umjetnosti, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  23. Ruski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  24. Slovački jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  25. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  26. Španjolski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  27. Talijanistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  28. Turkologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  29. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar