ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Akademsko pisanje

 

Naziv
Akademsko pisanje
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
265681
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Cilj je kolegija omogućiti studentima stjecanje osnovnih znanja i vještina za čitanje, proučavanje, pripremanje i pisanje znanstvenih istraživanja te upoznavanje s posebnostima filozofijskog pristupa unutar općeg okvira akademske komunikacije i diseminacije. Uspješno polaganje kolegija olakšat će izvršavanje predmetnih obveza na prijediplomskom studiju, posebice na seminarima, poboljšati konačne rezultate studentskog rada te ojačati opće znanstveno-nastavne kompetencije predviđene studijskim programom.
Sadržaj
  1. Znanstvena informacija i oblici komunikacije u akademskoj zajednici.
  2. Norme akademskog stila i jezični standard obraćanja.
  3. Vrste znanstvenih djela i uloga akademskih radova u studijskom programu.
  4. Osnovna struktura pripreme i pisanja akademskog rada.
  5. Odabir istraživačkog područja, teme, problema, cilja, pitanja, teze i pristupa.
  6. Izvori znanstvene informacije, pretraživanje, hijerarhija važnosti izvora i tipologija korpusa znanja.
  7. Kritičko čitanje, uočavanje argumenata i podataka, te strategije bilježenja, s posebnim smjernicama za filozofijska djela.
  8. Oblikovne sastavnice pisanog akademskog rada i temeljna kompozicija formalnih, sadržajnih i referentnih elemenata.
  9. Struktura sadržaja pisanog akademskog rada, oblikovanje odlomaka i upravljanje stilom.
  10. Oblikovanje i usustavljivanje tvrdnji, argumenata i podataka I.
  11. Oblikovanje i usustavljivanje tvrdnji, argumenata i podataka II.
  12. Citiranje, sažimanje, parafraziranje, te navođenje i popisivanje izvora (referiranje) – razlozi, dobre prakse i stilovi.
  13. Akademska čestitost i problem prisvajanja tuđeg djela.
  14. Kritičko samovrednovanje vlastitog djela i procesa pisanja.
  15. Objavljivanje pisanog akademskog rada i priopćavanje rezultata.

Ishodi učenja
  1. Razlikovati znanstvenu od neznanstvene informacije i akademsku od neakademske komunikacije.
  2. Prepoznati istraživački problem i planirati pristup istraživanju problema.
  3. Pronaći relevantne analogne i digitalne istraživačke korpuse znanja te usustavljivati podatke i argumente.
  4. Razlikovati vrste i osnovne strukture akademskih, stručnih i znanstvenih radova.
  5. Izraditi početni akademski rad rukovodeći se osnovnim načelima oblikovanja, pisanja i strukturiranja.
  6. Poznavati i poštovati normu hrvatskoga standardnoga jezika u akademskom diskursu.
  7. Samostalno oblikovati filozofske tekstove u različitim akademskim formama te usmeno izložiti stručne spoznaje i rezultate znanstveno-istraživačkog rada.
  8. Pridržavati se načela akademske čestitosti i etičkih normi istraživanja i objavljivanja.
  9. Primijeniti akademske konvencije za citiranje, parafraziranje, referiranje, pisanje bibliografije i razviti kritički stav prema plagiranju.
  10. Kritički revidirati vlastiti akademski rad.
  11. Služiti se temeljnim računalnim vještinama za akademske potrebe.
  12. Upravljati procesom učenja.
Metode podučavanja
Metode podučavanja su interaktivna predavanja, usmene vježbe, demonstracije, domaće zadaće, pojedinačne i grupne konzultacije.
Metode ocjenjivanja
Metoda ocjenjivanja je ocjenska evaluacija seminarskog rada na temelju izvršenosti zadanih zadataka. U seminaru se po predlošku za vježbanje jezgrovito demonstriraju usvojena studentova znanja o osnovama akademskog pisanja i izrade akademskog rada, odnosno o koherentnom povezivanju i primijeni formalnih, sadržajnih i referentnih elemenata na primjeru izabrane teme. Sukladno cilju i sadržaju kolegija, ocjenjuje se uspješnost primjene prenesenog znanja za oblikovanje primjereno pisanog akademskog rada, a ne vrijednost izvornosti znanstvenog sadržaja.

Obavezna literatura
  1. Vanja Pupavac, Akademsko pisanje, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet – Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini – Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci, Rijeka 2021.
Dopunska literatura
  1. Stjepan Babić, Tvorba riječi u hrvatskome književnom jeziku, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 2002.
  2. Phyllis Creme, Mary R. Lea, Writing at University, Open University Press, Berkshire 2008.
  3. Milica Gačić, Pisanje u znanosti i struci, Narodne novine, Zagreb 2017.
  4. Hilary Glasman-Deal, Science Research Writing. For Non-Native Speakers of English, Imperial College Press, London 2010.
  5. Luca Malatesti, Ana Gavran Miloš, Filip Čeč, Filozofsko pisanje bez filozofiranja, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka 2015.
  6. Ivan Marković, Krešimir Mićanović, Lada Badurina, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb 2013.
  7. Aloysius P. Martinich, Philosophical Writing. An Introduction, Wiley Blackwell, Chicester 2016.
  8. Ranko Matasović (ur.), Etimološki rječnik hrvatskog jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2016. – 2020.
  9. Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo, Naklada Ljevak, Zagreb 2011.
  10. Josip Silić, Ivo Pranjković, Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Školska knjiga, Zagreb 2007.
  11. Lewis Vaughn, Writing Philosophy. A Student’s Guide to Writing Philosophy Essays, Oxford University Press, New York – Oxford 2006.

Obavezan predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1. semestar