ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Uvod u filozofiju 2

 

Naziv
Uvod u filozofiju 2
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
2
Šifra
265683
Semestri
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s temeljnim pitanjima i metodama novovjekovne i suvremene filozofije, te omogućiti studentima kritičko propitivanje odnosa starovjekovne, novovjekovne i suvremene filozofije, naročito s obzirom na cjelokupnu znanost i njen povijesni razvoj. Tijekom kolegija analizira se teza da filozofijsko promišljanje znanosti otkriva bitne razlike antičke, novovjekovne i suvremene znanosti. Središnja su pitanja kolegija što je to filozofija nasuprot znanostima, te što je to znanstvenost filozofije nasuprot znanstvenosti znanosti, i općenito koji su uvjeti nastanka idealnog stanja koji omogućuje filozofiju i znanstveno djelovanje. U tom se pogledu posebno razmatra filozofija u suvremenom znanstvenom kontekstu. Zadaća je kolegija potaknuti studente na kritičku prosudbu modernog mišljenja, te otkrivanje mogućnosti prevladavanja krize moderne znanosti iz duha istinske filozofije. Uspješno polaganje kolegija daje studijske osnove studentima za opće znanstveno-nastavne kompetencije predviđene studijskim programom i priprema studente za pohađanje sadržajno naprednih kolegija s viših godina, te sudjeluje s drugim kolegijima na prvoj godini u poboljšanju sposobnosti izvršavanja kompleksnih studentskih obveza.
Sadržaj
  1. Kriza europskih znanosti
  2. Uspostava razlike između duhovnih i prirodnih znanosti
  3. Husserlova fenomenologija kao lijek za krizu modernih znanosti
  4. Husserlovo shvaćanje uzroka krize modernih znanosti
  5. Descartesovo poimanje znanstvenog mišljenja
  6. Filozofijsko temeljenje moderne znanosti od Descartesa do Kanta
  7. Novovjekovni obrat u filozofiji
  8. Hegelovo poistovjećivanje filozofije s poviješću filozofije
  9. Znanost i suvremeni znanstveni sustav
  10. Filozofija u suvremenom znanstvenom sustavu
  11. Filozofija, filozofijska znanost, nefilozofijska znanost i pseudoznanost
  12. Jezici filozofije, sufilozofiranje i prepreke filozofiranju
  13. Osnovna sredstva i metode filozofijskih istraživanja I
  14. Osnovna sredstva i metode filozofijskih istraživanja II
  15. Osnovna sredstva i metode filozofijskih istraživanja III

Ishodi učenja
  1. Prepoznati sličnosti i razlike između antičke, novovjekovne i suvremene znanosti s obzirom na novovjekovni obrat u filozofiji.
  2. Objasniti pojam krize moderne znanosti.
  3. Prikazati i objasniti kartezijanski duh filozofije.
  4. Opisati i analizirati Hegelovo poistovjećivanje filozofije s poviješću filozofije
  5. Odrediti obilježja suvremene znanosti i razjasniti mjesto filozofije u suvremenom znanstvenom sustavu.
  6. Razlikovati filozofijske znanosti od nefilozofijskih znanosti i pseudoznanosti.
  7. Identificirati i diskutirati komunikacijska obilježja filozofiranja u akademskom kontekstu.
  8. Koristiti osnovna sredstva i metode u filozofijskim istraživanjima.
  9. Razlikovati tipične komponente i značajke različitih načina pisanja u različitim filozofskim tradicijama.
  10. Primjenjivati znanstvene metode istraživanja filozofije.
Metode podučavanja
interaktivna predavanja, pojedinačne i grupne konzultacije
Metode ocjenjivanja
konzultacije i usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Rene Descartes, Rasprava o metodi, prev. Niko Berus, Matica hrvatska, Zagreb 1951.
  2. Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Istorija filozofije I-III, prev. Nikola M. Popović, Beograd 1978.
  3. Edmund Husserl, Kriza europskih znanosti i transcendentalna fenomenologija, prev. Ante Pažanin, Globus, Zagreb 1990.
  4. Wilhelm Wundt, Uvod u filozofiju, prev. Ratimir Škunca, Demetra, Zagreb 2014. (izabrana poglavlja).
Dopunska literatura
  1. Brano Bošnjak, Povijest filozofije: razvoj mišljenja u ideji cjeline, svesci 1, 2, 3, Školska knjiga, Zagreb 2019.
  2. Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike, Matica hrvatska 1999.
  3. Vladimir Filipović (ur.), Filozofijski rječnik, treće izdanje, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1989.
  4. Etienne Gilson, Bitak i bit, preveo Daniel Bučan, Demetra, Zagreb 2010.
  5. Alois Halder, Filozofijski riječnik, prev. Ante Sesar, Naklada Jurčić, Zagreb 2002.
  6. Stipe Kutleša (ur.), Filozofski leksikon, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb 2012.
  7. Anto Mišić, Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split 2000.
  8. Danilo Pejović, Oproštaj od moderne. Heideggerovo razumijevanje novoga vijeka, Matica hrvatska, Dubrovnik 1993.