ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Spoznajna teorija I

 

Naziv
Spoznajna teorija I
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
2
Šifra
265691
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
1. Uvod u problematiku formiranja znanja kroz povijesni pregled rasprava o mogućnosti i dometima ljudske spoznaje. Analiza vodećih teorije opravdanja i istine, te analiza institucionalnih, kulturnih i političkih obilježja relevantnih za formiranje znanja.
2. Pregled rasprava o znanstvenom znanju i prezentacija ključnih problema iz domene epistemologije znanosti
3. Pregled rasprava o odnosu epistemologije prema drugim historijskim diskursima u kontekstu problematike formiranja znanja.
Sadržaj
  1. Pojam ‘teorije spoznaje’: odnos s tradicionalnim i novijim terminima (gnoseologija, epistemologija)
  2. Jezično polje termina ‘spoznaja’ i ‘znanje’, načini pitanja o znanju u filozofiji i izvan nje
  3. Pitanje historijskog početka epistemologije i njegova sistematska važnost; uloga i značenje skepticizma
  4. Pregled skeptičkih teorija od antike do prosvjetiteljstva
  5. Standardne definicije epistemologije: pojmovne pretpostavke definiranih dijelova i granice definiranja znanja
  6. Nedefinirani ostatak epistemologije: izvorni habitus pitanja o znanju, mit o neznanju, mjesto subjekta i postulatorni karakter spoznaje
  7. Dekonstrukcije epistemologije: teza o kraju epistemologije, suvremeni predstavnici i izvori krize
  8. Preispitivanje idejno-historijske i sistematske utemeljenosti destrukcije epistemologije: noviji projekti rekonstrukcije epistemologije kontinentalnoj tradiciji
  9. Preispitivanje idejno-historijske i sistematske utemeljenosti destrukcije epistemologije: noviji projekti rekonstrukcije epistemologije u analitičkoj tradiciji
  10. Historijsko-jezični zaokret u teorijama reprezentacije i njegove posljedice u suvremenoj epistemologije i filozofiji jezika
  11. Historijski pregled teoriji perceptivne spoznaje: (odabrani primjerci: Platon, Locke, Hegel, Peirce)
  12. Odnos ‘inferencije’ i ‘indukcije’ u teoriji percepcije, njezin historijski izvor i posljedice za epistemologiju znanosti
  13. Pregled suvremenih rasprava o indukciji i induktivnom znanju s osvrtom na probabilističke teorije znanja
  14. Pojam iskustva u suvremenim teorijama: pragmatizam, hermeneutika, kognitivna znanost
  15. Epistemologija i filozofija uma

Ishodi učenja
  1. Obrazložiti pojavu i razvoj temeljnih filozofskih disciplina teorijske, praktičke i poietičke filozofije te temeljnih rasprava unutar povijesnih razdoblja
  2. Sposobnost prepoznavanja i primjene standardne filozofske terminologije.
  3. Sposobnost razlikovanja, prezentacije i analize osnovnih filozofskih problema i argumentacije po pojedinim disciplinama.
  4. Sposobnost opisa, interpretacije i kritičke prosudbe osnovnih stavova filozofskih škola i pravaca po pojedinim disciplinama.
  5. Usvajanje vještine filozofske rasprave i kritičke prosudbe filozofske problematike unutar pojedinih filozofskih disciplina.
  6. Primijena i demonstriracija osnovnih metoda i strategija kritičkog mišljenja.
Metode podučavanja
Temeljna frontalno - predavačka metoda kombinira se sa strukturiranim dijalogom i otvorenom završnom raspravom koja uključuje razmotrene i/ili implicirane probleme i pitanja.
Završna rasprava, koja ima ulogu ponavljanja, razjašnjenja, ukazivanja na nove i neriješene implikacije odnosno teme, potiče se na kraju svakog predavanja, odnosno završni, petnaesti termin u semestru u cijelosti je posvećen raspravnom ponavljanju, sintezi i otvaranju novih tema.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit u prosječnom trajanju od 50 minuta podrazumijeva primjenu sljedećih metoda:
1. metode razgovorne provjere znanja o temeljnim problemima, pitanjima i postavkama filozofske discipline
2. metodu provjere primjerenog razumijevanja i objašnjenja temeljnih pojmova i teorija
3. metodu komparativnih analiza
4. metodu provjeravanja sposobnosti sinteze, primjene i prosuđivanja

Obavezna literatura
  1. Platon, Sedmo pismo (“Filoz. ekskurs”, 340a-345c), Državnik (pogl. 19-23), u: Platon, Državnik, Sedmo pismo, Liber – FPN, Zagreb 1977.
  2. Država (knj. VI,15-VII,18); Sofist (osob. 1-3, 28, 38-40) u: Platon, Protagora / Sofist, Naprijed, Zagreb 1975.
  3. Aristotel, Metafizika (knj. I), Globus, Zagreb 1985.
  4. Aristotel, Nikomahova etika (knj. VI), Kultura, Beograd 1973.
  5. Bacon, F., Novi organon, Naprijed, Zagreb 1986.
  6. Descartes, R. Meditacije o prvoj filozofiji, Demetra, Zagreb 2005.
  7. Descartes, R., Rasprava o metodi, Matica hrvatska, Zagreb 1951.
  8. Locke, J., Ogled o ljudskom razumu I-II, Kultura, Beograd 1962. (osob. II. sv., knjiga IV, gl. i-xxi).
  9. Hume, D., Istraživanje o ljudskom razumu, Naprijed, Zagreb 1988.
  10. Kant, I., Kritika čistog uma, [različita izdanja] — osob. I. dio: Transcendentalna estetika §§ 1-8; II. dio: Transcendentalna logika, Drugi odsječak (B) (§§ 15-27); Drugi odsječak (A), Treći odsječak (A).
  11. Hegel, G. W. F., Fenomenologija duha (Predgovor) Naprijed, Zagreb: 1987.
  12. Schopenhauer, A., Svet kao volja i predstava I-II, Grafos, Beograd 1981-84 (sv. II, pogl. 1-30).
  13. Husserl, E., Kartezijanske meditacije. Uvod u fenomenologiju, Cekade, Zagreb 1975. (osob. I i III).
  14. Wittgenstein, L., Filozofijska istraživanja, Globus, Zagreb 1998.
  15. Wittgenstein, L., O izvesnosti, Novi Sad, 1988.
Dopunska literatura
  1. Greco J./Sosa E. (ur.), Epistemologija. Vodič u teorije znanja, hrv. izdanje preveo B. Mikulić, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
  2. Dancy, J., Introduction to Contemporary Epistemology.: Blackwell, Oxford – Cambridge 1985. (hrv. izd. 2001.)
  3. Williams, M., Problems of Knowledge. A Critical Introduction to Epistemology, Oxford University Press, Oxford 2001.
  4. Szlezák, Th. A., Čitati Platona, Jesenski i Turk, Zagreb 2000.
  5. Barnes, J., Aristotel, KruZak, Zagreb 1996.
  6. Haack, S., Evidence and Inquiry. Towards Reconstruction in Epistemology, Blackwell, Oxford 1993.
  7. Brook, A./Stainton, R. J., Knowledge and Mind. A Philosophical Introduction. The MIT Press, Cambridge MA – London 2000.
  8. Kirkham, Richard (2001) Theories of Truth. A Critical Introduction, MIT Press
  9. Dancy, Jonathan (2001) Uvod u suvremenu epistemologiju, Hrvatski Studiji Sveučilišta u Zagrebu

Izborni predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1. semestar