ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Etika I

 

Naziv
Etika I
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
2
Šifra
265693
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
1. Upoznati studente s predmetom etike, ključnim pojmovima i razlikovanjima unutar etike, te podjelama i metodama etike; 2. Osposobiti studente za osvjetljavanje etičkih problema i teorija u kontekstu pojedinih problemskih područja i disciplina (psihologija, biologija, sociologija, pravo, pedagogija itd.); 3. Pružiti studentima orijentacijski povijesni pregled nastajanja etičkih teorija u prednovovjekovnom razdoblju te ih uputiti u argumentacijske sklopove i dijaloške antiteze u kojima su se artikulirali temeljni etički pojmovi i stavovi.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje. Smisao života, djelovanje i orijentacija te svrha morala i etike.
  2. Pojmovi morala i etike te odnos između morala i etike. Različita shvaćanja i podjele etike kao discipline te različiti etički pristupi (deskriptivna i normativna etika te metaetika; eudaimonistički, deontološki i konzekvencijalistički pristup; etički apsolutizam i etički relativizam).
  3. Psiha i moral. Psihologija morala (psihoanaliza; kognitivna teorija učenja; genetički strukturalizam, socijalni biheviorizam).
  4. Odnos prirode i kulture u etičkoj perspektivi. Evolucija i moral, biologija i etika. Društvo i moral, sociologija i etika. Pravo i etika.
  5. Odgoj i moral, pedagogija i etika. Moralni odgoj. Prosvjeta i prosvjetiteljstvo. Jean-Jacques Rousseau.
  6. Kritike morala, kulture i civilizacije te imoralizam. D. A. F. de Sade, Friedrich Nietzsche, Sigmund Freud.
  7. Kratki pregled povijesti etike kao filozofijske discipline. Predpovijest etike kao filozofijske discipline.
  8. Etički momenti u predsokratovskoj filozofiji. Sofistička etika. Sokrat. Sokratovske škole.
  9. Platonov etički idealizam. Platonova Država.
  10. Aristotelova eudaimonistička etika i etika kreposti.
  11. Aristotelova Nikomahova etika.
  12. Povijest etike kao povijest pojma slobode.
  13. Epikur i tradicija epikurejstva. Stoicizam (stariji i srednji stoicizam; Epiktet, Seneka, Marko Aurelije).
  14. Etika u razdoblju patristike i skolastike. Aurelije Augustin, Toma Akvinski.
  15. Religija i moral. Etika u perspektivi kršćanstva i drugih monoteističkih religija.

Ishodi učenja
  1. Obrazložiti pojavu i razvoj temeljnih filozofskih disciplina teorijske, praktičke i poietičke filozofije te temeljnih rasprava unutar povijesnih razdoblja.
  2. Prepoznati i primjenjivati standardnu filozofsku terminologiju.
  3. Razlikovati, izložiti i analizirati osnovne filozofske probleme i argumentacije po pojedinim disciplinama.
  4. Opisati, interpretirati i kritički prosuđivati osnovne stavove filozofskih škola i pravaca po pojedinim disciplinama.
  5. Usvojiti vještinu filozofske rasprave i u njoj kritički prosuđivati filozofske teme unutar pojedinih filozofskih disciplina.
  6. Povezati i usporediti tradicionalne filozofske teme i prijepore s aktualnim životnim i društvenim situacijama.
  7. Usporediti filozofijski tekst i neki s njime povezani religijski ili umjetnički tekst po odabranoj temi i po načinu na koji je stav o toj temi izražen.
  8. Analizirati i kritički prosuditi važnost odnosa filozofije prema pitanjima života (bios).
  9. Prikupiti i interpretirati filozofske sadržaje relevantne za prosudbu pojedinih društvenih, znanstvenih i etičkih pitanja te donositi argumentirane zaključke.
  10. Primijeniti etičke, građanske i humanističke praktičko-orijentacijske sposobnosti u odlučivanju i djelovanju koje se tiče relevantnih međuljudskih odnosa te znanstvenih i društvenih pitanja.
Metode podučavanja
Predavanja i diskusije, interaktivne i participativne metode rada, konzultacije s nastavnikom
Metode ocjenjivanja
Praćenje redovitosti pohađanja kolegija, evaluacija studentskog angažmana tijekom semestra, evaluacija pisanog seminarskog rada

Obavezna literatura
  1. Jedno od djela općeg i uvodnog karaktera sa sljedećeg popisa (po vlastitom izboru) - izabrana poglavlja: Đurić, Miloš N.: Istorija helenske etike (različita izdanja); Frankena, William K. (1998): Etika. Zagreb: KruZak; Jodl, Friedrich (1975): Istorija etike kao filozofske nauke (I-II). Sarajevo: Veselin Masleša; Kangrga, Milan (2004): Etika - osnovni problem i pravci. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga; MacIntyre, Alasdair (1998): A Short History of Ethics. London, New York, Routledge; Perović, Milenko A. (2013): Filozofija morala. Novi Sad: Cenzura; Tugendhat, Ernst (2003): Predavanja o etici. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
  2. Izabrana poglavlja iz djela sa sljedećeg popisa: Aristotel (1992): Nikomahova etika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada; Spinoza, Benedikt de (2000): Etika, Zagreb: Demetra; Kant, Immanuel (2022): Kritika praktičkoga uma, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Mill, J. S. (1960): Utilitarizam, Beograd: Kultura.
  3. Jedno od djela sa sljedećeg popisa (po vlastitom izboru) - izabrana poglavlja: Abelard, Petar (1992): Povijest nevolja / Etika / Pisma Abelarda i Heloize. Zagreb: Naprijed; Aristotel (1992): Politika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada; Aurelije Augustin (1998): O slobodi volje. Zagreb: Demetra; Burger, Hotimir (ur., 1979): Socijalizam i etika. Zagreb: Globus; Ciceron, Marko Tulije (1955): O prijateljstvu / O dužnostima / O starosti. Beograd: Kultura; Ciceron, Marko Tulije (1975): O krajnostima dobra i zla. Sarajevo: Veselin Masleša; Demokrit (1950): Fragmenti (u: Atomisti – Leukip i Demokrit. Svjedočanstva i fragmenti), Zagreb: Matica hrvatska; Descartes, René (1951): Rasprava o metodi. Zagreb: Matica hrvatska; Epikur (2005): Osnovne misli / Poslanica Herodotu / Poslanica Menekeju. Beograd: Dereta; Fichte, Johann Gottlieb (1974): Osnova cjelokupne nauke o znanosti. Zagreb: Naprijed; Hegel, Georg Wilhelm Friedrich (1989): Osnovne crte filozofije prava. Sarajevo: Veselin Masleša; Hesiod (1979): Poslovi i dani. Zagreb: Matica hrvatska; Hobbes, Thomas (2004): Levijatan. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Hume, David (1983): Rasprava o ljudskoj prirodi. Sarajevo: Veselin Masleša; Kangrga, Milan (1980): Etički problem u djelu Karla Marxa. Beograd: Nolit; Kant, Immanuel (2000): Pravno-politički spisi. Zagreb: Politička kultura; Kant, Immanuel (1999): Metafizika ćudoređa. Zagreb: Matica hrvatska; Kant, Immanuel (2016): Utemeljenje metafizike ćudoređa. Zagreb: KruZak; Kierkegaard, Søren (1990): Ili-ili. Sarajevo: Veselin Masleša; Leibniz, Gottfried Wilhelm (2012): Teodiceja. Zagreb: Demetra; Locke, John (1962): Ogled o ljudskom razumu. Beograd: Kultura; Lukrecije Kar, Tit (1952): O prirodi. Zagreb: Matica hrvatska; Machiavelli, Niccolò (1975): Vladar. Zagreb: Fakultet političkih nauka, Sveučilišna naklada Liber; Marko Aurelije (2008): Misli. Zagreb: Nova Akropola; Marko Aurelije (1996): Samomu sebi. Zagreb: CID; Marx, Karl (1979): Filozofsko-politički spisi. Zagreb: Fakultet političkih nauka, Sveučilišna naklada Liber; Marx, Karl; Engels, Friedrich (1989): Rani radovi. Zagreb: Naprijed; Mill, J. S. (2020): O slobodi. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Nietzsche, Friedrich (2004): Uz genealogiju morala. Zagreb: AGM; Nietzsche, Friedrich (2002): S onu stranu dobra i zla. Zagreb: AGM; Platon (2009): Država. Zagreb: Naklada Jurčić; Platon (1974): Zakoni. Zagreb: Naprijed; Rousseau, Jean-Jacques (1978): Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima / Društveni ugovor. Zagreb: Školska knjiga; Sade, D. A. F. (2004): Filozofija u budoaru. Zagreb: DAF; Schelling, Friedrich Wilhelm Joseph von (1985): O bitstvu slobode. Zagreb: Cekade; Schopenhauer, Arthur (1986): Svet kao volja i predstava I-II. Novi Sad: Matica srpska; Schopenhauer, Arthur (1990): O temelju morala. Novi Sad: Bratstvo-jedinstvo; Seneka, Lucije Anej (1986): Rasprava o blaženom životu / Odabrana pisma Luciliju. Beograd: Grafos; Toma Akvinski (1990): Država. Zagreb: Globus; Toma Akvinski (1990): Izbor iz djela I-II. Zagreb: Naprijed; Tubić, Risto (ur., 1978): Britanska filozofija morala. Sarajevo: Svjetlost; Voltaire (1997): Rasprava o toleranciji. Zagreb: Matica hrvatska, Zagreb.
Dopunska literatura
  1. Sekundarna literatura u dogovoru s nastavnikom

Izborni predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1. semestar