Naziv
Socijalna filozofija I
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
2
Šifra
265695
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Stjecanje općeg i historijski utemeljenog poznavanja teorijskih problema i aktualnih sadržaja socijalne flozofije; razvoj sposobnosti kod studentica i studenata za samostalno prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje analitičkog instrumentarija socijalne filozofije u odnosu na druge filozofske i znanstvene discipline (poput političke filozofije, intelektualne historije, rodne teorije, etike, kulturalnih studija i sl.).
Sadržaj
  1. Uvodne napomene o ciljevima kolegija, literaturi i sadržaju pojedine izvedbene cjeline.
  2. Socijalna filozofija i socijalna historija: Ellen Meiksins Wood
  3. Niccolo Machiavelli: “Vladar”
  4. Niccolo Machiavelli: analiza “Vladara” Antonija Gramscija
  5. Jean Bodin: suverenitet
  6. Jean Bodin: suverenitet i država
  7. Thomas Hobbes: rojalni apsolutizam
  8. Thomas Hobbes: posjednički individualizam
  9. John Locke: teorija vlasništva
  10. John Locke: agrarni kapitalizam
  11. Georg Wilhelm Friedrich Hegel: filozofija prava
  12. Georg Wilhelm Friedrich Hegel: sistem potreba
  13. Karl Marx: kritika Hegela
  14. Karl Marx: historijski materijalizam
  15. Zaključno izlaganje i diskusija

Ishodi učenja
  1. Prepoznati i primjenjivati standardnu filozofsku terminologiju.
  2. Razlikovati, izložiti i analizirati osnovne filozofske probleme i argumentacije po pojedinim disciplinama.
  3. Opisati, interpretirati i kritički prosuđivati osnovne stavove filozofskih škola i pravaca po pojedinim disciplinama.
  4. Usvojiti vještinu filozofske rasprave i u njoj kritički prosuđivati filozofske teme unutar pojedinih filozofskih disciplina.
  5. Povezati i usporediti tradicionalne filozofske teme i prijepore s aktualnim životnim i društvenim situacijama.
  6. Prikupiti i interpretirati filozofske sadržaje relevantne za prosudbu pojedinih društvenih, znanstvenih i etičkih pitanja te donositi argumentirane zaključke.
  7. Poznavati, razlikovati i kritički prosuđivati forme socijalnih identiteta, socijalnih institucija i/ili socijalnih pokreta.
  8. Kritički analizirati i vrjednovati relevantne konceptualizacije oblika društvenosti, društvene suradnje i društvenih sukoba.
Metode podučavanja
Uvodna predavanja;
Grupne rasprave i interakcija sa studentima;
Individualni i grupni domaći uratci
Metode ocjenjivanja
Ocjene iz domaćih uradaka;
Ocjena iz individualnog izlaganja teme;
Usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Karl Marx: Grundrisse (odabrana poglavlja)
  2. Georg Wilhelm Friedrich Hegel: Osnovne crte filozofije prava
  3. John Locke: Druga rasprava o vladi (odabrana poglavlja)
  4. Thomas Hobbes: Levijatan (odabrana poglavlja)
Dopunska literatura
  1. Sheldon S. Wolin, Politics and Vison, PUP, Princeton/Oxford, 2004.
  2. Ishay Landa, Šegrtov čarobnjak: liberalna tradicija i fašizam
  3. Christopher Hill, The English Revolution, dostupno na: https://www.marxists.org/archive/hill-christopher/english-revolution/index.htm
  4. John Locke, „Pismo o toleranciji“
  5. C. B. Machperson, Politička teorija posjedničkog individualizma, Naklada CDD, Zagreb 1981.
  6. Ellen Meiksins Wood, The Origin of Capitalism. A Longer View, Verso, London/New York 2002.
  7. Ellen Meiksins Wood, Liberty & Property, Verso, London/New York, 2012.
  8. Ankica Čakardić, Pobunjeni um: eseji iz radikalne socijalne filozofije, Zg: Jesenski i Turk, 2020.
  9. Frantz Fanon, Prezreni na svijetu
  10. J. Butler, E. Laclau i S. Žižek, Kontingencija, hegemonija, univerzalnost
  11. Ankica Čakardić, Sablasti tranzicije: socijalna historija kapitalizma, Zg/Ri: Jesenski i Turk/Drugo more, 2019.

Izborni predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1. semestar