ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Estetika II

 

Naziv
Estetika II
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
265700
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s temeljima estetike kao filozofijske discipline. Kolegij donosi povijesnu perspektivu filozofijskoga razmatranja umjetnosti, osjetilnoga i lijepoga, odnosno osnove estetike i filozofije umjetnosti te razloge njihova pomirenja i razdvajanja. Riječ je najprije o filozofijskim razmatranjima temeljnih estetičkih odnosa na razini objektivističke (estetika predmeta) i subjektivističke (estetika akta) estetike, potom o razmatranju temeljnih estetičkih odnosa, poput forme i oblika te njihova razlikovanja, harmonije i disonance, simetrije i asimetrije, proporcije i disproporcije, pojave (odraza) i ideje, genija i talenta, apstrakcije i realizma te temeljnih estetičkih kategorija, poput lijepog, uzvišenog i ružnog te zora, percepcije, imaginacije, fenomena kao fantazme, doživljaja i ukusa. Kolegij je pored temeljne i samo uvjetne vremenske podjele na antičku, srednjovjekovnu, novovjekovnu i modernu estetiku podijeljen i na smjerove i tradicije (strujanja, škole) unutar estetike koji su izraženi posebnim potpoglavljima, poput egzistencijalističke, marksističke i fenomenologijske estetike. Predmet Estetika 2 proširuje i produbljuje znanje predmeta Estetika 1 te završava izlaskom na ispit koji je koncipiran tako da se student/ica koristi svom obveznom literaturom (rubrika A), odnosno naznačenim dijelovima.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje i Platonovo metafizičko razumijevanje ljepote
  2. Aristotelovo razumijevanje katarze i Akvinčevi transcendentali
  3. Baumgartenovo osamostaljenje estetike
  4. Kantovo razmatranje suda ukusa
  5. Hegelove forme umjetnosti i položaj umjetnosti u apsolutnom duhu
  6. Schopenhauerovo razlikovanje genija i talenta
  7. Nietzscheova afirmacija dionizijskoga i Kierkegaardov estetički život
  8. Heideggerova kritika estetike, bit umjetnosti i pojam slike svijeta
  9. Adornova estetika »neidentičnoga«
  10. Benjaminovo razmatranje aure i Blochovo tematiziranje tendencioznosti
  11. Hartmannova fenomenologijska »estetika za mislioca«
  12. Ingardenovo razmatranje doživljaja i vrijednosti umjetničkog djela
  13. Rancièreova podjela osjetilnog i politička estetika
  14. Dantovo razmatranje konceptualnoga i povratak razlici forme i oblika
  15. Zaključno predavanje

Ishodi učenja
  1. Obrazložiti pojavu i razvoj temeljnih filozofskih disciplina teorijske, praktičke i poietičke filozofije te temeljnih rasprava unutar povijesnih razdoblja
  2. Usvojiti vještinu filozofske rasprave i u njoj kritički prosuđivati filozofske teme unutar pojedinih filozofskih disciplina
  3. Prepoznati i primjenjivati standardnu filozofsku terminologiju
  4. Povezati i usporediti tradicionalne filozofske teme i prijepore s aktualnim životnim i društvenim situacijama
  5. Poznavati i razlikovati filozofiju umjetnosti i estetiku
  6. Kritički prosuđivati umjetnost i mišljenje u postmodernom dobu
  7. Kritički prosuđivati sadržaje suvremenih umjetničkih praksi u kontekstu širih društvenih i kulturnih zbivanja.
  8. Razlikovati estetiku od nefilozofijskih teorija o umjetnosti
  9. Razumjeti osnovne estetičke kategorije
  10. Razlikovati modernu od predmoderne estetike
Metode podučavanja
Predavanje
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Platon, Država (bilo koje izdanje)
  2. Aristotel, O pjesničkom umijeću, Školska knjiga, Zagreb 2005. (odabrani dijelovi)
  3. Toma Akvinski, Izabrano djelo, Globus. Zagreb 2005. (str. 126-157)
  4. Baumgarten, Alexander Gottlieb, Filozofske meditacije o nekim aspketima pesničkog dela, BIGZ, Beograd 1985.(odabrani dijelovi)
  5. Kant, Immanuel, Kritika moći suđenja, Jesenski i Turk, Zagreb 2022 (Prvi dio: Analitika estetičke moći suđenja, str. 85-197).
  6. Hegel, G.W. F., Predavanja iz estetike, sv. I., Demetra, Zagreb 2011 (Uvod, str. 1-78).
  7. Schopenhauer, Arthur, O geniju, Cid-nova, Zagreb 2012.(odabrani dijelovi)
  8. Nietzsche, Friedrich, Rođenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb 1997.(odabrani dijelovi)
  9. Søren Kierkegaard Dnevnik zavodnika, BIGZ, Beograd 1979. (Alternativno u sklopu Kierkegaardova Ili- ili).
  10. Adorno, Theodor, Estetička teorija, Nolit, Beograd 1979., ili Benjamin, Walter, Estetički ogledi, Školska knjiga 1986., ili Bloch, Ernst, O umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb 1981. (jedno od djela po izboru). (odabrani dijelovi)
  11. Hartmann, Nicolai, Estetika, BIGZ, Beograd 1979 (Uvod, str. 5-49).
  12. Ingarden, Roman, Doživljaj, umetničko delo i vrednost, Nolit, Beograd 1975 (I-IX. poglavlje)
  13. Rancière, Jacques, »Estetska dimenzija: znanje, politika, estetika«, Čemu, X(2011)20, str. 98-112.
  14. Danto, Arthur, Nasilje nad ljepotom: estetika i pojam umjetnost, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb 2007.(odabrani dijelovi)
Dopunska literatura
  1. Croce, Benedetto, Estetika kao znanost izraza i opća lingvistika : teorija i historija, Globus, Zagreb 1991.
  2. Čačinovič, Nadežda, Estetika, Naprijed, Zagreb 1988.
  3. Danto, Arthur, Preobražaj svakidašnjeg, Kruzak, Zagreb 1997.
  4. Dessoir, Max, Estetika i opća nauka o umjetnosti, Veselin Masleša, Sarajevo 1963.
  5. Fischer-Lichte, Erika, Estetika performativne umjetnosti, Sahinpašić, Sarajevo 2009. Focillon, Jacques, Život oblika, Rako & Rako 1995.
  6. Gadamer, Hans-Georg, Odledi o filozofiji umjetnosti, AGM, Zagreb 2003.
  7. Goodman, Nelson, Jezici umjetnosti: pristup teoriji simbola, Kruzak, Zagreb 2002.
  8. Lukács, György , Teorija romana, Veselin Masleša, Sarajevo 1990.
  9. Lyotard, Jean-Francois, Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb 2005.
  10. Marcuse, Herbert, Estetska dimenzija: eseji o umjetnosti i kulturi, Školska knjiga, Zagreb 1981.
  11. Michaud, Yves, Umjetnost u plinovitu stanju: ogled o trijumfu estetike, Naklada Ljevak, Zagreb 2004.
  12. Petrović, Sreten, Marksistička estetika : kritika estetičkog uma, BIGZ, Beograd 1979.
  13. Eco, Umberto, Estetički problem u Tome Akvinskoga, Globus, Zagreb 2001
  14. Eco, Umberto, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb 2004.
  15. Eco, Umberto, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2007.
  16. Finci, Predrag, Estetska terminologija, Antiberbarus, Zagreb 2014.
  17. Sunajko, Goran, Estetika ružnoga, Breza, Zagreb 2018.
  18. Karl Rosenkranz, Ästhetik des Hässlichen, Reclam Verlag, Leipzig 1990
  19. Finci, Predrag, Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanja umjetnosti, HFD, Zagreb 2019.
  20. Grlić, Danko, Estetika I-IV., Naprijed, Zagreb, 1974–79.
  21. Grlić, Danko, Friedrich Nietzsche, Naprijed-Nolit, Zagreb-Beograd 1988.
  22. Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Beograd 2005.

Izborni predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar