Naziv
Neolitik i eneolitik Hrvatske u kontekstu središnje i jugoistočne Europe
Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
ECTS
4
Šifra
265808
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
45

Cilj
Cilj kolegija je upoznavanje studenata sa pojmovima neolitika i eneolitika kao ključnih epoha tijekom kojih su udareni temelji života u civilizacijskim okvirima. Upoznat će ljudska društva od Bliskog Istoka do srednje Europe od ranog neolitika (8.000/6.500 god. pr. Kr.), tj. početka sedentarnog života, preko intenzivnih promjena u društvima i religioznosti koncem neolitika (5.300. god. pr. Kr.), osvita metalurgije te bakrenog doba kao razdoblja tehnoloških inovacija i klasnih različitosti. Prostor Hrvatske proučit će se kroz kulturne i tehnološke obrasce i biti prikazan kao sastavni dio prapovijesne evolucije društvenih zajednica na tlu Europe.
Kroz kolegij će se obraditi kronološka i kulturološka slika društvenih zajednica Euroazijskog prostora. Na primjerima ključnih nalazišta i obradom relevantnih arheoloških artefakata iz literature, objasnit će se dinamika promjena od kraja lovačko-sakupljačkih zajednica u ključno razdoblje sedentizma i proizvodnje hrane (poljodjelstvo i stočarstvo), unutar kojega će se dijakronički pratiti materijalne i ideološke promjene ljudskih zajednica. Navedene promjene promatrat će se kao temeljne promjene u odnosima pojedinac-društvo i društvo-društvo, stvaranje prvih obrisa političko-gospodarskih aktivnosti (gospodarski pojmovi kao proizvodnja viška, trgovina, akumulacija i sl.), koje će doživjeti jedan od svojih vrhunaca u bakrenom dobu (eneolitiku). Kroz aspekt kompleksnosti duhovnog života promatrat će se integracija religioznosti u društvo kao jedan prvih obrisa stvaranja političke elite (predvodnika) koji će na novu razinu doći ulaskom u razdoblje brončanog doba.
Dinamika razvoja ljudskih zajednica pred početak i početkom holocena, uvjetovana je mnogim faktorima. Na obrasce razvoja utjecali su razni klimatološki utjecaji i promjene, koji su stvorili čvrstu bazu za prelazak na proizvodnju hrane kao ključni i formativni trenutak neolitika. Nadalje, razvoj tijekom neolitičke epohe stvorio je preduvjete za značajno ubrzavanje promjena tijekom tog razdoblja, posebice duhovnih i tehnoloških, što pojavom rane metalurgije, spomenute zajednice ponovo postavlja u nove dinamike promijenjena društvenih okvira. Stoga će se na ovom kolegiju odrađivati seminarske teme iz okvira neolitičkog i eneolitičkog razdoblja koje se djelomično tematski nastavljaju na preddiplomski kolegij „Neolitik i eneolitik Hrvatske u kontekstu središnje i jugoistočne Europe“.
Sadržaj
  1. Seminar 1: Bliski Istok na kraju natufijenskog perioda; klimatološke promjene, mlađi drijas i počeci eksperimentiranja sa proizvodnjom hrane.
  2. Seminar 2: Jugozapadna Turska i Anatolija u razdoblju pretkeramičkog neolitika.
  3. Seminar 3: Osvit neolitika JZ Azije. Catal Huyuk. Karamika kao nova materijalnost.
  4. Seminar 4: Neolitizacija Egeide i Grčke. Kulture i žarišta neolitičkog razvoja.
  5. Seminar 5: Jugoistočna Europa: formiranje ranoneolitičkih kultura JI Europe (Starčevo-kris-koros kompleks unutar rane neolitičke keramike JI Europe).
  6. Seminar 6: Razvijeni i kasni neolitik JI Europe.
  7. Seminar 7: Hrvatska u ranom i srednjem neolitiku.
  8. Seminar 8: Kasni neolitik JI Europe. Razvoj kasnoneolitičkih kompleksa JI Europe.
  9. Seminar 9: Neolitik srednje Europe i Hrvatska kao tranzicijsko područje jugoistoka i središnjeg europskog prostora.
  10. Seminar 10: Fenomen tela JI Europe i Hrvatske.
  11. Seminar 11: Figuralna plastika kasnog neolitika JI Europe.
  12. Seminar 12: Metalurgija: razvoj, središta proizvodnje i metalurgija kao nositelj promjena ljudskih zajednica.
  13. Seminar 13: Metalurgija i društvo od Kavkaza do prostora Mađarske. Kulture, kronologija, fenomeni promjena u društvima.
  14. Seminar 14: Metalurgija i bakrenodobno razdoblje Hrvatske.
  15. Seminar 15: Metalurgija i bakrenodobno razdoblje Hrvatske II.

Ishodi učenja
  1. Interpretirati promjene u oblikovanju prirodnog i kulturnog krajolika koristeći arheološke metode i spoznaje prirodnih znanosti.
  2. Objasniti moguće uzroke i mehanizme kulturnih i društvenih promjena u prošlosti na temelju materijalnih ostataka.
  3. Koristiti se stručnom i znanstvenom literaturom u samostalnom radu.
  4. Definirati osnove društvene organizacije u prošlosti na temelju poznavanja arheoloških kultura.
  5. Neolitik kao temelj civilizacijskog života
Metode podučavanja
Materija kolegija bit će predstavljena kroz tematska Powerpoint predavanja kojima će se obuhvatiti period neolitika i eneolitika. Teme će obuhvatiti područje Bliskog Istoka kao kolijevke neolitizacije Euroazijskog prostora kroz kasni mezolitik kao razdoblje početka neolitizacije; predkeramički neolitik i keramički neolitik. Obradit će se modeli neolitizacije, proces difuzije neolitika na egejski prostor, grčko kopno, JI Europu, Hrvatsku do srednje Europe. Poseban fokus biti će stavljen na period tranzicije neolitika u bakreno doba na području JI i središnje Europe (kronologija, napredna ekonomija, trgovona, trgovina na daljinu, fenomen telova itd.). Obradit će se osnove duhovnosti i procvat kesnoneolitikče figuralne plastike kroz teme razvoja ranih metalnih društava. U okviru eneolitičkog perioda, obradit će se materijalnost, metalurgija, kronologija i okviri društvenog razvoja bakrenodobnih zajednica. Tijekom semestra studenti će imati zadatak obraditi neke naslove sa popisa literature koji će se diskutirati na nastavi u sklopu priprema za završni pismeni ispit.
Metode ocjenjivanja
Na kolegiju se prati redovitost, aktivnost na nastavi te konačni pisani ispit. Sve navedene komponente ulaze u ocjenu iz kolegija.

Obavezna literatura
  1. Barker, G., 2006. The Agricultural Revolution in Prehistory. Oxford University Press. Oxford.
  2. Težak-Gregl, T., 2014. Uvod. U: Darovi zemlje. Neolitik između Save, Drave i Dunava. Balen, J., Hršak, T., Šošić Klindžić, R. Zagreb, 7-13.
  3. Hršak, T., Šošić Klindžić, R., 2014. Starčevačka kultura. U: Darovi zemlje. Neolitik između Save, Drave i Dunava. Balen, J., Hršak, T., Šošić Klindžić, R. Zagreb, 14-28.
  4. Težak-Gregl, T., 2014. Kultura linearnotrakaste keramike. U: Darovi zemlje. Neolitik između Save, Drave i Dunava. Balen, J., Hršak, T., Šošić Klindžić, R. Zagreb, 29-39.
  5. Čataj, L., Balen, J., 2014. Sopotska kultura. U: Balen, J., Hršak, T., Šošić Klindžić, R. (ur.), Darovi zemlje. Neolitik između Save, Drave i Dunava. Zagreb, 2014, 59-73.
  6. Burić, M., 2014. Vinčanska kultura. U: Balen, J., Hršak, T., Šošić Klindžić, R. (ur.), Darovi zemlje. Neolitik između Save, Drave i Dunava. Zagreb, , 40-58.
  7. The Rise of Metallurgy in Eurasia: Evolution, Organisation and Consumption of Early Metal in the Balkans. Radivojević, M., Roberts, B., Marić, M., Kuzmanović Cvetković, J., Rehren, T.
  8. Miloglav, I. 2019. U: Miloglav, I., Balen, J., Rajković (ur). Povratak u prošlost. Bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj. Vučedolska kultura. Zagreb, 113-145.
Dopunska literatura
  1. Burić, M., 2014. Vinčanska kultura. U: Balen, J., Hršak, T., Šošić Klindžić, R. (ur.), Darovi zemlje. Neolitik između Save, Drave i Dunava. Zagreb, , 40-58.
  2. Goring-Morris, N., Belfer-Cohen, A., 2018. Long-term Memory and the Community in the later Prehistory of the Levant. U: Hodder, I. (ur.), Religion, History, and Place in the Origin of Settled Life. Colorado University Press. Boulder, 99-114.
  3. Watkins, T., 2018. The Epipalaeolithic-Neolithic as the pivotal transformation of human history. U: Documenta Praehistorica 45. Ljubljana, 14-29.

Obavezan predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Arheologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar