ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Jadranski otoci u srednjem vijeku

 

Naziv
Jadranski otoci u srednjem vijeku
Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
ECTS
3
Šifra
265814
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Upoznati značenje istočnojadranskih otoka u srednjem vijeku putem izlaganja posebno istaknutih tema vezanih uz pojedine otoke i otočne skupine. S aspekta spomeničke baštine vidljive su razlike u većoj ili manjoj zastupljenosti određenih tipova spomenika i arheološke građe. To je povezano s položajem otoka u odnosu na obalni prostor i objašnjava se uzajamnim vezama između otoka i obalnih središta, što osobito dolazi do izražaja u pogledu razvoja srednjovjekovne arhitekture i skulpture.
Sadržaj
  1. Uvod: jadranski otoci u srednjem vijeku.
  2. Ranosrednjovjekovna arhitektura na kvarnerskim otocima.
  3. Ranosrednjovjekovna skulptura na kvarnerskim otocima.
  4. Otočni gradovi i ruralni teritorij.
  5. Zadar i zadarski otoci.
  6. Monaštvo i samostani na jadranskim otocima.
  7. Otok Brač - kamenolomi i problematika kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih klesarskih radionica.
  8. Srednjovjekovna topografija otoka Brača.
  9. Srednjovjekovna topografija Hvara, Visa i Korčule.
  10. Dubrovnik i susjedni otoci.
  11. Geneza i razvoj predromaničke arhitekture na južnom Jadranu.
  12. Razvijena i kasna romanika na istočnojadranskim otocima.
  13. Bizant i istočnojadranski otoci.
  14. Italija i istočnojadranski otoci.
  15. Zaključne napomene.

Ishodi učenja
  1. Razvijati spoznaje o srednjovjekovnoj topografiji na istočnojadranskim otocima.
  2. Objasniti odnose između vodećih obalnih centara (Zadar, Split, Dubrovnik) i susjednih otočnih skupina.
  3. Interpretirati predromaničku i romaničku arhitekturu na istočnojadranskim otocima.
  4. Prepoznati specifičnosti arheološke baštine na pojedinim otocima.
Metode podučavanja
Predavanja
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit

Obavezna literatura
  1. Gjurašin, H., 2012. Srednjovjekovna arheološka baština otoka Brača. Ministarstvo kulture RH – Muzej HAS, Split.
  2. Žile, I., 2003. Predromaničko crkveno graditeljstvo otoka Koločepa. Matica Hrvatska Dubrovnik, Dubrovnik.
  3. Peković, Ž., 2008. Četiri elafitske crkve. Omega engineering d.o.o. – Dubrovnik, Centar Studia mediterranea, Dubrovnik-Split.
  4. Jarak, M., 2017. Studije o kasnoantičkoj i ranosrednjovjekovnoj skulpturi s otoka Raba. FF-press, Zagreb.
  5. Marasović, T., 1984. Regionalizam u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije. Starohrvatska prosvjeta, 14, 135-158.
  6. Marinković, V., Miliša, M., 2015. Marmore laudata Brattia, Muzej grada Splita, Split.
Dopunska literatura
  1. Fisković, I., 1985. Prilog proučavanju porijekla predromaničke arhitekture na južnom Jadranu. Starohrvatska prosvjeta, 15, 133-163.
  2. Domijan, M., 2007. Rab – grad umjetnosti. Zagreb-Barbat.
  3. Hilje, E., 1999. Spomenici srednjovjekovnoga graditeljstva na Pagu, Arheološki muzej Zadar, Zadar.
  4. Brojni drugi radovi i studije o pojedinim otocima i spomenicima.

Izborni predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar