Cilj predavanjima je razmatranje najstarije povijesti (1. - 6. st.) naroda istočne i srednje Europe koji najčešće nisu spomenuti u antičkim pisanim izvorima. Arheološka istraživanja jedina su koja nam pokazuju kako se odvijala najstarija povijest tih skupina, plemena i naroda - govore nam o jednom zasebnom svijetu na rubovima rimske civilizacije. Cilj predavanja je da se na temelju suvremenih arheoloških istraživanja pokuša rekonstruirati što se događalo u šumskoj i šumsko-stepskoj zoni istočne i srednje Europe u od antičkog i kasnoantičkog doba, kako je došlo do slaganja i oblikovanja pojedenih skupina i naroda što je dovelo do njihove integracije, međusobnih veza, pojave zajedničkog jezika, slične arheološke kulture i napokon iseljavanja. Pokušat će se iznijeti dosezi drugih znanosti u interpretaciji tih događaja prije svega lingvistike, antropologije, etnografije i historije. Mnoga temeljna pitanja iz najstarije povijesti tih ljudi obiluje često proturječnim mišljenjima, pretpostavkama koje valja prezentirati i objasniti kako bi se moglo ozbiljno pristupiti rješavanju problema. Problem nastanka, oblikovanja i pojave Slavena te njihova rana povijest razmatra se zajedno poviješću drugih skupina i naroda u tome podneblju. Arheološke kultura su utjecale jedne na druge, postoje slični procesi, ali i velike kulturološke razlike prisutne u svakodnevnom životu. Jedne dobro poznajemo i čini nam se da ih možemo pripisati pojedinim u antičkim pisanim izvorima spomenutim narodima, a druge uopće ne primjećujemo u ranoj fazi njihova postojanja. O njima nitko ne piše! Etničke interpretacije, pogotovo u ovakvim turbulentnim vremenima kao što je to bila seoba naroda rijetko su nedvosmislene, uvijek su više-manje upitne i podložne konstantnom propitivanju. Proučavanjem arheoloških kultura istočne i srednje Europe doznajemo najstariju povijest različitih skupina i naroda koji na povijesnu scenu izlaze u različitim razdobljima. Oni će zauzeti velika područja zapadne, srednje i južne Europe. U predavanjima će se objasniti tipologija pojedinih vrsta arheološke građe i objasniti te navesti glavna obilježja arheoloških kultura prije i nakon pojave povijesnih Slavena. U okviru povijesti naroda istočne Europe govorit će se i o Hrvatima i njihovoj najstarijoj povijesti. Arheologija Slavena pa tako i arheologija Hrvata ispituje krajnje mogućnosti arheološke metode i interpretacije.
