Temelji današnje Europe, kao jedinstvenog no multipolarnog kulturno-političkog prostora na geografski rascjepkanom zapadnom kraju velike euroazijske mase, položeni su u srednjem vijeku. Europa se počela oblikovati na ruševinama djelomično kristijaniziranog Rimskog Carstva, s velikim migracijama barbarskih skupina te njihovim prihvaćanjem ne samo (Latinskog) kršćanstva nego i ideje o pripadanju jedinstvenom kršćanskom Carstvu. Današnje državne granice Europe velikim su dijelom zaokružene upravo u srednjem vijeku. Današnja europska društva od srednjeg vijeka baštine svoje temeljne institucije i ideje: korporacije, državnu birokraciju i lokalnu samoupravu, parlamente i sveučilišta, kapitalizam i sekularizam, pa, na kraju krajeva, i nacionalizam i europeizam. Srednjovjekovna Europa je danas istovremeno i prostor egzotične Drugosti – monaha i pustinjaka, heretika i vještica, inkvizitora i križara, vitezova i viteških redova – koja budi veliko zanimanje i inspiraciju u širem sloju društva od zanesenjaka svim srednjovjekovnim do teoretičara zavjera. Srednji je vijek i doba velikih ratova koji su prekrojili europske granice i transformirali europska društva: provala Vikinga i Saracena, Mađara i Mongola, križarskih ratova na Bliskom Istoku i Baltiku i osmanskih osvajanja na Balkanu, Španjolske rekonkviste i Stogodišnjeg rata. I imena i postignuća srednjovjekovnih protagonista – poput Karla Velikog i Justinijana, Erika Crvenog i Marca Pola, Ivane Orleanske i Katarine Sijenske, Dantea i Chaucera, Giotta i Jana van Eycka – također su prisutna u javnom prostoru, ovjekovječena u povijesnim knjigama i udžbenicima, književnim djelima i filmovima, na javnim natpisima i spomenicima. Svijet europskog srednjovjekovlja, na kraju krajeva, možda najsnažnije dočarava njegova bogata materijalna baština – od praškog Karlova mosta i pizanskog Kosog tornja preko pariške Notre-Dame i kölnske katedrale sve do zidina Malborka, Carcassonea i Dubrovnika – baština koja danas privlači milijune turista iz drugih krajeva Europe i izvan njezinih granica.
Povijest europskog srednjovjekovlja neizmjerno je bogata i raznolika i utkana je u tkivo današnje Europe. Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s tom poviješću. Kolegij će, s jedne strane, upoznati studente s procesom oblikovanja europskog kulturno-političkog prostora i njegova širenja iz mediteranske jezgre nekadašnjeg Rimskog Carstva prema rubovima kontinenta, identificirajući ključne političke, društvene, ekonomske, vjerske i intelektualne fenomene, procese i strukture europskog srednjovjekovlja. Ipak, pokazat će se da usprkos nekim zajedničkim crtama razvoja, srednjovjekovna Europa nije bila jednoličan prostor, te da nikako ne može biti svedena isključivo na iskustvo zapadnih monarhija Engleske i Francuske, kako su je desetljećima prikazivali stariji autoriteti europskog srednjovjekovlja. Kolegij će stoga, s druge strane, upoznati studente i s posebnostima europskih regija te, na koncu, i specifičnostima europskog kulturno-političkog prostora u globalnom kontekstu.
