ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe 19. stoljeća

 

Naziv
Povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe 19. stoljeća
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
2
Šifra
265979
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Kritičko razumijevanje temeljnih procesa, struktura i fenomena povijesti europskih regija s težištem na širem okruženju hrvatskoga prostora u "dugom 19. stoljeću".
Opća znanja o postupnoj izgradnji modernog društva, moderne nacije i nacije-države, te o povijesnim vezama i odnosima hrvatskoga naroda s okolnim narodima, s naglaskom na regionalnu kompleksnost i determiniranost.
Posebna znanja o hrvatskoj povijesti u kontekstu povijesti međusobnih komunikacija naroda, društava, gospodarstava i kultura tijekom modernizacijskih i nacionalno-integracijskih procesa na prostoru Sredozemlja te Srednje i Jugoistočne Europe kao neposrednog okruženja hrvatskoga naroda, ali i različitih transnacionalnih fenomena, kulturnih transfera i međusobnih isprepletenosti nacionalnih zajednica na tom području.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje
  2. Predmoderna i moderna Jugoistočna Europa
  3. Revolucije 19. st. (problematizira se balkanska aproprijacija građanske i industrijske revolucije)
  4. Koncept nacije (problematizira se tranzicija koncepta nacije, tranzicija suvereniteta, model građanskog i organskog koncepta nacije, Srbija kao model moderne nacionalne države, problem suvereniteta balkanskih država)
  5. Istočno pitanje (problematizira se kao tranzicijski fenomen, balkanski oslobodilački ratovi i europski poredak, imperijalni kontekst balkanskih oslobodilačkih pokreta, teorija države u 19. st i balkanski suvereniteti)
  6. Grčki rat za nezavisnost (problematiziraju se različiti globalni aspekti zbivanja iz 1821., objašnjavaju se različiti načini na koje je "grčka revolucija" pokrenula novu formu političkog imaginarija, odnos nacionalizma i internacionalizma u kontekstu liberalne revolucije, grčki ustanak kao liberalna revolucija koju podržavaju konzervativci).
  7. Balkanski ratovi (problematiziraju se kao točka obrata moderne povijesti, analizira se fatalizam odnosa nacionalne države i imperija).
  8. Prvi svjetski rat (Veliki rat se problematizira kao "treći balkanski rat", analiziraju se balkanski uzroci rata kao primarni).
  9. Predmoderni i moderni Mediteran
  10. Mediteran kao mjesto povezivanja (problematiziraju se razvoj pomorskog prometa, turizma, mediteranske civilizacije u 19. st.)
  11. Mediteran kao mjesto političkih problema i sukoba (migracije na prostoru Mediterana, sukobljene politike europskih sila)
  12. Predmoderna i moderna Srednja Europa
  13. Politika i ideologija na prostoru Srednje Europe (problematizira se utjecaj revolucija 1848./49. na srednjoeuropski prostor, pojava različitih oblika nacionalizma i drugih ideologija povezanih s procesom masovne politike)
  14. Kultura na prostoru Srednje Europe (razmatraju se različiti oblici kulturnih transfera, posebnosti ili intelektualnih komunikacija na srednjoeuropskom prostoru, zatim oblici hibridizacije kulture, plurikulturne i multilingvalne zajednice, itd.)
  15. Doba imperija (kako i zašto propadaju velika europska carstva, proces propadanja bez opadanja?, transformacija iz imperijalnih u postimperijalne i neoimperijalne tvorevine)

Ishodi učenja
  1. Identificirati temeljne pojmove koji su vezani uz povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe u 19. stoljeću
  2. Razumijeti povijesne procese koji su važni za hrvatsku povijest u srednjoeuropskom, sredozemnom i balkanskom kontekstu
  3. Razlikovati specifičnosti povijesnih procesa u europskim regijama u odnosu na izvorišta (Zapadnu Europu)
  4. Objasniti probleme modernizacijskih procesa na području Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe
Metode podučavanja
Predavanje, diskusija
Metode ocjenjivanja
Kolokvij, usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. DUKOVSKI, Darko. Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. Zagreb, 2005., knj. 1, str. 11-280
  2. STAVRIANOS, Leften. Balkan posle 1453. Beograd, 2005., str. 189-542
  3. TAYLOR, A. J. P. Habsburška Monarhija 1809-1918. Zagreb, 1990
Dopunska literatura
  1. David ABULAFIA, „Prijevod triju poglavlja iz knjige Veliko more: čovjek i Mediteran kroz povijest“, Pro tempore 17 (2022.), 119-148.
  2. PROCACCI, Giuliano. Povijest Talijana. Zagreb, 1996., str. 181-291.
  3. SCHULZE, Hagen. Kratka povijest Njemačke. Zagreb, 2012., str. 58.-112.
  4. ZÖLLNER, Erich - SCHÜSSEL, Therese. Povijest Austrije. Zagreb, 1997., str. 220-292.
  5. TODOROVA, Marija. Imaginarni Balkan. Zagreb, 2015., str. 111-205.
  6. MATUZ, Josef. Osmansko Carstvo. Zagreb, 1992., str. 120-164.