Naziv
Nova post vetera coepit: ikonografija prve kršćanske umjetnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
146819
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Ciljevi predmeta su sagledati pojavu i razvoj kršćanske umjetnosti u mijenjajućem kontekstu kasnoantičkoga društva; proučiti najranije izvore koji govore o pojavi kršćanske slike; upoznati studenta s osnovama kršćanske ikonografije i naglasiti vezu s odgovarajućim kontekstom (zagrobnim / liturgijskim); ukazati na slojevitost i simboliku likovnog djela te povezanost s literarnim izvorima; ukazati na kontinuitet klasične kulture i helenističko-rimske civilizacije.
Sadržaj
  1. Antički svijet i Rimsko Carstvo u 2. i 3. stoljeću: povijesna pozadina, društvena i duhovna kretanja.
  2. Tendencije u antičkoj umjetnosti tijekom 2. i 3. stoljeća.
  3. Vrijeme zagrobne umjetnosti: ukapanje umjesto spaljivanja. Mitološki sarkofazi: antičke predodžbe o smrti.
  4. Freske iz sinagoge u Dura Europosu: židovski korijeni kršćanske umjetnosti?
  5. Katakombe u Rimu: „dekor koji okružuje mrtvaca“ i nastanak kršćanske umjetnosti.
  6. Katakombe u Rimu: simboli nove religije.
  7. Od Mojsija do Petra: tipologija kao metoda povezivanja starozavjetnih i novozavjetnih motiva u cjelovite ikonografske programe. Kršćanska slika u službi Rima i nove "paradigmatske vizije povijesti".
  8. Na tragu antičkoga čarobnjaka: Krist – iscjelitelj; sarkofazi na friz kao prvi izvorni spomenik kršćanske umjetnosti. Fenomen čuda u kasnoj antici.
  9. Konstantin i „mir Crkve“: događaj koji je odredio budućnost kršćanske umjetnosti.
  10. Kršćanski sarkofazi 4. stoljeća: formiranje ikonografije Kristološkoga ciklusa.
  11. Utjecaj rimske carske ikonografije: novo ruho kršćanske umjetnosti.
  12. Velike bazilike u Rimu: Sv. Petar i Sv. Pavao – prvi monumentalni dekori u kršćanskoj umjetnosti.
  13. Teodozije i Ambrozije u Milanu: svjetovna i duhovna vlast kao dva pola moći. Sarkofazi s temom Prelaska preko Crvenog mora kao simbol otpora carskoj vlasti.
  14. Posljednji uzlet tradicionalne rimske religije: „poganska obnova“ na kraju 4. stoljeća.
  15. Završna razmatranja.

Ishodi učenja
  1. Kolegij pomaže studentu sagledati prvu kršćansku umjetnost kao dio religijske umjetnosti kasnijega Rimskog Carstva.
  2. Student dobiva uvid u specifičnosti kršćanske poruke u odnosu na tradicionalnu religijsku ikonografiju u kasnijemu Rimskom Carstvu.
  3. Student će fenomenu „kršćanske slike“ pristupiti svjestan međusobne povezanosti likovnih umjetnosti s povijesnim i društvenim fenomenima u kasnome Rimskom Carstvu.
  4. Student će postići temeljitije razumijevanje važnosti slike u kršćanstvu i njezine uvjetovanosti vizualnim naslijeđem helenističko-rimske civilizacije.
  5. Student će moći prepoznati i objasniti najčešće ikonografske tipove prve kršćanske umjetnosti i njihova višeslojna značenja te odnos slike i literarnih predložaka.
  6. Student stječe uvid u važnost konteksta u analizi i interpretaciji likovnoga djela.
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, seminarski zadaci.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Dino Milinović, Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti (sveučilišni udžbenik), Hrvatska sveučilišna naklada / FF Press, Zagreb, 2016.
  2. Andre Grabar, The Beginnings of Christian Art, (The Arts of Mankind), London, 1967;
  3. Dino Milinović, Što je vidio Euzebije? Prilozi za poznavanje kršćanske umjetnosti u doba Konstantina, u: Histria antiqua, 18/2, Pula, 2009.
  4. Eric R. Dodds, Epoha tjeskobe. Aspekti religioznog iskustva od Marka Aurelija do Konstantina (poglavlje: Dijalog između poganstva i kršćanstva), Split, 1999.
Dopunska literatura
  1. Jas Elsner, Cultural Resistance and the Visual Image: the Case of Dura Europos, u: Classical Philology, 96, 2001., str. 269-304.

Izborni predmet na studijima
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Zimski semestar