ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Povijest hrvatske etnologije i kulturne antropologije

 

Naziv
Povijest hrvatske etnologije i kulturne antropologije
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS
4
Šifra
266180
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
45

Cilj
Kolegij Povijest hrvatske etnologije i kulturne antropologije pruža temelje za poznavanje prošlosti struke i omogućuje razumijevanje razvoja discipline u kontekstu povijesnih razdoblja. Kolegij daje uvid u zakonitosti razvoja etnologije i kulturne antropologije u kontekstu drugih znanosti i kulture u pojedinim krajevima ili središtima Hrvatske. Pruža osnovna znanja o osobama, ustanovama i institucijama, pravcima i pristupima značajnim za razvoj struke.
Sadržaj
  1. Uvod u povijest nacionalne etnologije i kulturne antropologije: nastavnik studentima predstavlja predmet, način i organizaciju predavanja i posebnih aktivnosti, te literaturu; Srednjovjekovna i renesansna znanost u primorskoj Hrvatskoj: legende i mitovi, prvi "etnografski zapisi" i „kulturnoantropološke studije“.
  2. Etnografska misao razdoblja humanizma i renesanse na području primorske i kopnene Hrvatske.
  3. Izvanučionička nastava: posjet i stručno vodstvo kroz neku od relevantnih stručnih etnoloških institucija.
  4. Prosvjetiteljstvo: važniji autori i njihovi opisi jadranske i kopnene Hrvatske. Ukazuje se na nastanak gospodarskih društava, gospodarskih priručnika, kalendara.
  5. Nova znanost etnologija: razvoj „panonske etnologije“ u Hrvatskoj; utjecaj A. F. Kollára na M. P. Katančića i G. Čevapovića. Slavonski etnografi i zapisivači i razvoj, tzv. “slavonske etnologije“.
  6. Hrvatski preporod i etnološka misao: društveni, politički i ekonomski kontekst u Hrvatskoj i u Zagrebu; nastanak važnih ustanova i institucija; važnost i doprinos pojedinaca.
  7. Etnološka misao u 19. stoljeću: društveni, kulturni, politički i ekonomski kontekst u Hrvatskoj u 19. stoljeću. Važnost i doprinosi značajnih osoba
  8. Konstituiranje hrvatske etnologije krajem 19. stoljeća: Odbor za narodni život i običaje JAZU. Osamostaljivanje etnologije u samostalnu akademsku disciplinu; Antun Radić i hrvatska etnologija.
  9. Istraživači Afrike i Amerike (D. Lerman i braća Seljan). Izvanučionička nastava.
  10. Etnografske izložbe i muzeji: o prikupljanju etnografskih predmeta i zbirki na području Hrvatske; o izlaganju u okviru nacionalnih i svjetskih, posebice etnografskih, izložaba; o povijesti i ulozi dvaju najstarijih etnografskih muzeja u Splitu i u Zagrebu; uloga i dosezi Etnografskog muzeja u Zagrebu u razdoblju između dvaju ratova.
  11. Etnologija u međuraću: mjesto i uloga M. Gavazzija u oblikovanju studija etnologije, istraživački pristup, društveno i profesionalno djelovanje, položaj intelektualaca u međuratnom razdoblju.
  12. Etnologija u međuraću: uloga etnološke znanosti u društvu, etnologija kao nastavni predmet u školama; društveno i profesionalno djelovanje Branimira Bratanića s naglaskom na istraživački pristup i ulogu u organizaciji Smotri Seljačke sloge.
  13. Hrvatska etnologija od 1945. do 1970-ih: Utemeljenje i djelatnost Hrvatskoga etnološkoga društva Instituta za etnologiju i folkloristiku; Odsjek za etnologiju HAZU.
  14. Hrvatska etnologija od 1945. do 1970-ih: etnologija u muzejima, etnološka konzervatorska služba, razvoj sveučilišne discipline i nastave.
  15. Sažetak kolegija: isticanje važnijih problema te priprema studenata za ispit.

Ishodi učenja
  1. Izložiti i opisati povijest etnološkog i kulturnoantropološkoga djelovanja i istraživanja u nacionalnom i globalnom kontekstu.
  2. Objasniti i usporediti teorijske koncepcije i pristupe u etnologiji i kulturnoj antropologiji te raspraviti njihovu primjenu u analizi sociokulturnih fenomena i procesa.
  3. Objasniti kulturne fenomene, raznolikost, procese i mijene u globalnom i lokalnom kontekstu.
  4. Koristiti stručno nazivlje.
  5. Prikazati povijesni razvoj discipline i prepoznati globalne faktore i kontekst koji je utjecao na razvoj discipline u pojedinim razdobljima.
  6. Imenovati i opisati doprinose pojedinaca u razvoju discipline.
  7. Kontekstualizirati povijesni razvoj ustanova i institucija, te opisati njihovu ulogu u oblikovanju discipline.
  8. Istaknuti i opisati ulogu etnografkinja, etnologinja i kulturnih antropologinja u razvoju discipline
  9. Pozicionirati etnologiju i kulturnu antropologiju u suodnosu prema drugim disciplinama.
  10. Obrazložiti doprinos etnologa i kulturnih antropologa i njihovu građansku odgovornost i angažman.
  11. Upotrebljavati tehnike aktivnog slušanja i diskutiranja.
Metode podučavanja
Predavanja,mješovito e-učenje, terenska nastava;multimedija i mreža.
Metode ocjenjivanja
Pohađanje nastave aktivno sudjelovanje u raspravama na predavanjima -1,5 ECTS-a, izvanučionička nastava - 0.2 ECTS-a, završni usmeni ispit - 2,3 ECTS-a.

Obavezna literatura
  1. BELAJ, Vitomir. 1989. Plaidoyer za etnologiju kao historijsku znanost o etničkim skupinama. Studia ethnologica 1: 9-17; https://hrcak.srce.hr/75808
  2. BELAJ. Vitomir. 1995. Počeci hrvatske etnološke znanosti u europskomu kontekstu. Studia ethnologica Croatica 6: 185-197; https://hrcak.srce.hr/68246
  3. BELAJ, Vitomir. 1996. Hrvatska etnologija i etnogeneza. Starohrvatska spomenička baština, Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža. Zagreb: Muzejsko-galerijski centar, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta, Nakladni zavod Matice hrvatske, 115-119.
  4. BELAJ, Vitomir. 1998. Povijest etnološke misli u Hrvata. U: Etnografija: Svagdan i blagdan hrvatskoga puka, ur. Jasna Čapo Žmegač et. al. Zagreb: Matica hrvatska, 337-357.
  5. LEČEK, Suzana i Tihana PETROVIĆ LEŠ. 2011. Država i znanost: jugoslavenstvo na III. Slavenskom kongresu geografa i etnografa 1930. godine. Studia ethnologica Croatica, 23: 149-182; https://hrcak.srce.hr/74745
  6. PETROVIĆ LEŠ, Tihana i LEČEK, Suzana. 2018. “Od sluškinje filologije do prijateljice povijesti: Veze studija povijesti i studija etnologije od 1927. do danas“, Zbornik znanstvenog skupa Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj – tradicija, današnje stanje, perspektive, Povodom 140. godišnjice početka rada povijesnih katedri Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 28-29. XI. 2014., Zagreb: FF-press, 201-227
Dopunska literatura
  1. BELAJ, Vitomir. 1996. “Milovan Gavazzi, sein Leben und Werk”. Studia ethnologica Croatica, 7/8: 7-19.
  2. BRAICA, Silvio. 2000. 90 godina Etnografskog muzeja Split. Split: Etnografski muzej Split.
  3. GJETVAJ, Nada. 1989. Etnografski muzej u Zagrebu. U povodu 70. obljetnice. Etnološka istraživanja, 5.
  4. LEČEK, Suzana i Tihana PETROVIĆ LEŠ. 2010. Znanost i svjetonazor – Etnologija i prosvjetna politika Banovine Hrvatske 1939.-1941. Zagreb: Srednja Europa
  5. MAJCEN, Vjekoslav. 1995./1996. “Etnološki filmovi Milovana Gavazzija i hrvatski etnološki film u prvoj polovini 20. Stoljeća". Studia ethnologica Croatica, 7/8: 121-134.
  6. MARKS, Ljiljana, LOZICA, Ivan. 1998. „Finitis decem lustris. Pola stoljeća folklorističkih (filoloških, etnoteatroloških i njima srodnih) istraživanja u Institutu za etnologiju i folkloristiku“. Narodna umjetnost, 35: 73-110.
  7. PETROVIĆ LEŠ, Tihana. 2018. „Intelektualni krug Milovana Gavazzija: dopisivanje s kolegama iz Slovenije na primjeru prepiske s Angelosom Bašem od 1960. do 1973. godine“, Studia ethnologica Croatica, 30: 95-119.
  8. PETROVIĆ LEŠ, Tihana. 2018. „Intelektualni krug Milovana Gavazzija: dopisivanje s kolegama iz Slovenije na primjeru prepiske s Angelosom Bašem od 1960. do 1973. godine“, Studia ethnologica Croatica, 30: 95-119.
  9. POTKONJAK, Sanja. 2013. “In Women's Arms: Croatian Ethnology Between 1945-1990". U: Anthropological Field on the Margins of Europe, 1945-1991. Bošković, Aleksandar; Hann, Chris, ur. Berlin: LIT-Verlag, 237-257
  10. PRIMORAC, Jakša. 2010. “Arhivska građa Odsjeka za etnologiju HAZU”, U: Zbornik za narodni život i običaje. 55: 9-39.
  11. RAPO, Vesna. 2007. Etnologija u nastavi. U povodu 80 godina studija etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zagreb: Hrvatski školski muzej
  12. SUPEK, Olga. 1988. “Ethnology in Croatia”. Etnološki pregled, 23/24: 17-35.
  13. ŠUTE, Ivica. 2019. Hrvatska povijest 1918.-1941. Zagreb: Leykam International d.d.

Obavezan predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1. semestar