Cilj predmeta je upoznati studente studenata s periodizacijom i regijama židovske povijesti od klasičnog antičkog vremena, osobito od pojave Rima na Bliskom istoku, židovskih ustanaka i posljedica, koje bitno mijenjaju židovstvo iz civilizacije kulta u civilizaciju svitka, preko predrimske babilonske i perzijske Dijaspore do kasnoantičkih odnosno ranosrednjovjekovnih migracija, koje stvaraju židovske etnografske skupine koje i danas čine okosnicu židovske civilizacije. Posebna se pozornost pridaje razlikama između židovskoga društva i kulturno-religijskih sastavnica u vremenu prije tzv. babilonskog izgnanstva i poslije, osobito pod utjecajem helenističkih strujanja.

Dublje razumijevanje složenosti i međusobne uvjetovanosti odvojenog razvoja svake pojedine židovske komponente, ali i njihove međusobne komunikacije i interakcije, stupanj komunikacije s okolnim narodima i usvajanje koncepata naroda u čijoj sredinama egzistiraju židovske zajednice kao i zašto je židovska povijest, unatoč geografskoj i političkoj rascjepkanosti zapravo jedna povijest.

Ovaj, kao i ostali povijesni kolegiji na studiju judaistike pridonosi usvajanju znanja o židovskoj povijesti u dijaspori te povijesti Izraela, kao i načina povijesnog razmišljanja, koji je neophodan u oblikovanju prvostupnika judaistike.

Metoda izlaganja i tumačenja. Raspravljanje i razgovor sa studentima. Analiza primarnih i sekundarnih izvora. Predavanja u kombinaciji sa seminarom i terenskom nastavom.

Ocjenjuje se: redovno prisustvo studenta i aktivno sudjelovanje u nastavi i završni pismeni ispit.

Završna ocjena uključuje vrednovanje rada i uspjeha studenta tijekom semestra iskazanih preko spomenutih obveza.