ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Sociologija nasilja

 

Naziv
Sociologija nasilja
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
4
Šifra
280540
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj kolegija je prikazati fenomenologiju nasilja, počevši od najranijih oblika društvenog organiziranja do suvremenih društava 21. stoljeća, počevši od mikro do makro društvene razine. Korištenjem socioloških koncepata i metoda, cilj je upoznati studente kako nasilje s jedne strane utječe na društvene procese, no istovremeno kako društvena kretanja dovode do pojave nasilja u društvu. Cilj kolegija je i prikazati osnovnu tipologiju nasilja, različite manifestne oblike nasilja te subjekte nasilja. Jedan od ciljeva kolegija je kroz primjere nasilja u društvu i suočavanja društva s nasiljem, prikazati specifičnosti, ali i zajednička obilježja suvremenih društava i strukturalne uvjete koji dovode do sličnih ili različitih pojavnosti nasilja na različitim razinama društvenog organiziranja. Jedan od ciljeva je prikazati koji strukturalni uvjeti, ali i mikro i mezo uvjeti su važni za nenasilno djelovanje u društvu.
Sadržaj
  1. Nasilje je svakodnevna društvena pojava i jedno od stalnih obilježja društvenog djelovanja. Usprkos tome, nasilje nije primarna sociološka tema, nego se najčešće izučava kroz neke druge sociološke tematike. Sociološko zaobilaženje fenomena nasilja koje ide usporedno sa zaobilaženjem tematike rata ima višestruke uzroke. Monopoliziranjem i centraliziranjem nasilja u okrilju država, nasilje je dobilo neka specifična obilježja, ali nije nestalo, ni na makro niti na mikro razini. Štoviše, nasilje o obliku totalnih ratova karakteristika je modernog društva, a brojni su i drugi pojavni oblici nasilja na različitim raznima društvenog organiziranja poput političkog i institucionalnog nasilja, vjerskog nasilja, ekonomskog nasilja, seksualnog i rodnog nasilja, nasilja putem interneta, itd. Upravo navedeni oblici nasilja, njihovo sagledavanje u različitim društvima i na različitim razinama društvene organizacije, kao i različiti načini suočavanja društva s nasiljem, temeljna su pitanja ovog predmeta. Stoga će se u sklopu kolegija obrađivati sljedeće teme: nasilje kroz povijest društvenog organiziranja; znanstveni i disciplinarni pogled na nasilje; nasilje na različitim razinama društvene organizacije; tipologija nasilja; studije slučaja (suvremena društva i nasilje); suočavanje društava s nasiljem; strukturalni, mikrouvjeti nenasilnog djelovanja i dr.

Ishodi učenja
  1. Razlikovati tipove nasilja u predmodernim i modernim društvima.
  2. Klasificirati manifestne oblike nasilja na različitim razinama društvenog organiziranja.
  3. Ilustrirati na primjerima strukturalne uvjete koji dovode do pojavnosti nasilja u društvu.
  4. Interpretirati statističke podatke o pojavnosti nasilja u suvremenim društvima.
  5. Opisati modaliteta suočavanja društva s različtim oblicima nasilja.
Metode podučavanja
Izravno poučavanje (izlaganjem), poučavanje otkrivanjem i rasprava, grupni rad
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit, prisutnost i aktivnost na nastavi, istraživački rad.

Obavezna literatura
  1. Malešević, Siniša (2022). Why Humans Fight. The Social Dynamics of Close-Range Violence. Cambridge University Press. (odabrana poglavlja)
  2. Malešević, Siniša (2011). Sociologija rata i nasilja. Zagreb: Jesenski i Turk. (odabrana poglavlja)
  3. Coady, C.A.J. (1986). „The idea of violence“, Journal of Applied Philosophy, 3(1), 3-19.
  4. Wolff, Robert Paul (1969). „On violence“, Journal of Philosophy, 66(19): 601-616.
Dopunska literatura
  1. Claridge, David (1996). "State Terrorism? Applying a Definitional Model", Terrorism and Political Violence 8 (3): 47-63.
  2. Collins, Randall (2008). Violence: a micro-sociological theory. Oxford: Princeton University Press.
  3. Comstock, George (2008). „A sociological perspective on television violence and aggression“, American Behavioral Scientist, 51: 1184-1211.
  4. Dweyer, Philip; Micale, Mark (eds.). The Darker Angels of Our Nature. Refuting the Pinker Theory of History and Violence. London, NY, Oxford, New Delhi, Sydney: Bloomsbury Academic.
  5. Galtung, Johan (1969). „Violence, Peace, and Peace Research“, Journal of Peace Research, 6(3): 167-191.
  6. Giddens, Anthony (1985). Nation State and Violence. Berkeley and Los Angeles: Univesity of California Press.
  7. Hamby, Sherry (2017). „On defining violence, and why it matters“, Psychology of Violence, 7(2), 167-180.
  8. Pinker, Steven (2011). The Better Angels of Our Nature: Why Violence Has Declined. London: Penguin Books.
  9. Tilly, Charles (2003). The Politics of Collective Violence. Cambridge: Cambridge University Press.
  10. Walby, Sylvia (2012). Violence and society: Introduction to an emerging field of sociology. Current Sociology 61 (2), 95-111.

Izborni predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar