ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Opća povijest književnosti: Modernistički Künstlerroman

 

Naziv
Opća povijest književnosti: Modernistički Künstlerroman
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
266378
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj kolegija je upoznavanje i razumijevanje važnih modernističkih romana s početka 20. stoljeća kao i razumijevanje njihove veze s prethodećom literarnom tradicijom (romantizam, esteticizam).
Sadržaj
  1. Uvodna razmatranja i komentar ponuđene literature. Početne definicije romana o umjetniku.
  2. Nastanak romana o umjetniku. Osvrt na romantičarske pripadnike žanra. Razlozi nastanka, socijalne i povijesne pretpostavke.
  3. Postavke i mitovi esteticizma. Umjetnik kao estetički »heroj« i kao opozicija građanskim vrijednostima i etabliranom simboličkom poretku.
  4. Uvodni osvrt na romane i pripovijesti na razmeđi esteticizma i modernizma. Slika Doriana Graya, Tonio Kröger, Smrt u Veneciji_
  5. Uvodni osvrt, II. dio: Zapisci Maltea Lauridsa Briggea. Kriza pripovjedanja kao kriza kulture.
  6. Portret umjetnika u mladosti. Značajke romana i njegovo mjesto u Joyceovu opusu. Modernistička tehnika pripovijedanja.
  7. Stephen Dedalus kao estetički heroj i buntovnik. Umjetnost kao Bildung. Nacionalno i kozmopolitsko u poetici modernizma.
  8. U traganju za izgubljenim vremenom. Plan Proustova ciklusa i razvoj glavnoga lika u vremenu. Odnos pripovjedač – lik. Künstlerroman kao autobiografija.
  9. Pronađeno vrijeme. Umjetnost kao otkupljenje. Sadržaj i smisao Proustova esteticizma.
  10. Hrvatska inačica romana o umjetniku. Povratak Filipa Latinovicza.
  11. Povratak Filipa Latinovicza, II. dio. Umjetnost kao prokletstvo i kao alijenacija. Refleksija o umjetnosti kao integralni dio romana o umjetniku.
  12. Doktor Faustus. Faustovska tema u povijesti književnosti. Mannovo osuvremenjenje i preobrazba lika. Pripovjedač i junak. Politički i socijalni kontekst – estetika i etika u Doktoru Faustusu. Usporedba s Vergilijevom smrću H. Brocha i Majstorom i Margaritom M. Bulgakova..
  13. Adrian Leverkühn kao paradigma modernističkoga umjetnika. Teorija umjetnosti u Doktoru Faustusu. Umjetnost i bolest.
  14. Sintetički pogled na ulogu umjetnika i umjetnosti u modernističkoj estetici. Umjetnik i drugi. Daljnji razvoj romana o umjetniku.
  15. Zaključna razmatranja i evaluacija.

Ishodi učenja
  1. analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, rodu i vrsti te preispitati utemeljenost postojećih klasifikacija i interpretacija
  2. koristiti različite književnoteorijske tradicije, pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena, te ih argumentirano integrirati u samostalnom istraživanju
  3. samostalno istražiti i analizirati različite pojave iz hrvatske književnosti te ustanoviti njihove sličnosti i razlike s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
  4. izdvojiti i komentirati relevantna obilježja razdobljâ povijesti hrvatske književnosti, kao i njihove reprezentativne književne tekstove, te kritički prosuđivati o njihovu položaju u europskom i svjetskom kontekstu
Metode podučavanja
Predavanje, diskusija, seminarsko izlaganje.
Metode ocjenjivanja
Pismeni test, seminarski rad.

Obavezna literatura
  1. Cambridge Companion to James Joyce, ur. D. Attridge, Cambridge University Press, 1990. str. 1-31; 55-83 i 103-131.
  2. V. Žmegač, Istina fikcije, Moderni njemački pripovjedači, Zagreb, 1982. str. 7-32; 107-123 i 199-221.
  3. R. Shattuck, Proust' Way, A Field Guide to In Search of Lost Time, New York & London, 2000. str. 23-48; 137-160 i 161-176.
  4. V. Sepčić, Klasici modernizma, Zagreb, 1996. str. 9-48 i 145-186.
  5. A. Eistensson, The Concept of Modernism, Ithaca & London, 1990. str. 8-50.
Dopunska literatura
  1. 1. V. Žmegač, Težišta modernizma, Zagreb, 1986. str. 9-62.
  2. P. Bürger, Teorija avangarde, Zagreb, 2007. str. 47-72.
  3. P. Childs, Modernism, New York, 2000.
  4. Modernism, ur. M. Bradbury and J. McFarlane, London etc., Penguin Books, 1991; str. 393-442.
  5. M. Solar, Smrt Sancha Panze, Zagreb, 1981. str. 40-67
  6. M. Solar, Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Beograd, 1985. str. 24-88 i 113-129.
  7. I. Vidan, Nepouzdani pripovjedač, Zagreb, 1970. str. 62-73 i 155-170.
  8. I. Šafranek, Marcel Proust: U traganju za izgubljenim vremenom, u: Temelji modernog romana, Zagreb, 1971. str. 5-75.
  9. 9. The Cambridge Companion to Modern German Novel, ur. G. Bartram, Cambridge University Press, 2004. str. 1-46 i 77-92.
  10. The Cambridge Companion to Proust, ur. R. Bales, Cambridge University Press, 2001.
  11. M. Engelsfeld, Interpretacija Krležina romana »Povratak Filipa Latinovicza«, Zagreb, 1975.
  12. P. Bourdieu, Pravila umetnosti, Geneza i struktura polja književnosti, Novi Sad, 2003. str. 75-252.
  13. Thomas Mann, Doktor Faustus: 1947 – 1997, ur. W. Röcke, Bern etc., 2001.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar