Naziv
Ortoepija hrvatskog jezika 1 + Govorne vježbe
Organizacijska jedinica
Odsjek za fonetiku
ECTS
5
Šifra
51303
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Seminar
30
Govorne vježbe
15

Cilj
Cilj je kolegija da studenti steknu temeljno znanje o varijetetima hrvatskoga jezika na temelju suvremene ortoepske literature te da kritički promišljaju o specifičnim ortoepskim pitanjima u hrvatskome jeziku. Drugi je cilj kolegija da studenti na vježbama nauče prepoznati i ostvariti sve naglaske hrvatskoga standardnoga jezika te da usvoje opći hrvatski izgovor.
Sadržaj
  1. Uvod u ortoepiju općega hrvatskoga jezika. Utvrđuje se izgovor suglasnika i samoglasnika u hrvatskom standardnom i prihvaćenom izgovoru te struktura IPA tablice. Usvajaju se načini izgovaranja fonema u hrvatskom izgovoru te se daju upute za pripremanje i izvedbu seminarskog rada. Svladava se korištenje znakovlja IPA za suglasnike i samoglasnike te za naglaske u hrvatskom izgovoru.
  2. Izgovor fonema, alofona i nekih posebnosti u trima tipovima općega hrvatskoga jezika. Teorijski se usvaja fonetski opis izgovora fonema, s posebnim osvrtom na izgovor izgovornih varijanti - alofona i nekih posebnosti u trima tipovima općega hrvatskoga. Posebno se uvježbava fonetski opis alofona kao izgovornih varijanti fonema u hrvatskom izgovoru.
  3. Neki problemi hrvatskoga pravopisa i pravogovora Obrazlažu se pojmovi: kodificiranog standarda na osnovi novoštokavskoga četveronaglasnog sustava, suvremenog implicitnog govornog standarda i prihvaćenoga izgovora u kontekstu hrvatskoga izgovora. Uvježbava se izgovor dugih i kratkih naglašenih samoglasnika sa silaznim i uzlaznim naglascima te dugih i kratkih nenaglašenih samoglasnika.
  4. Izgovor dugoga i kratkoga jata. Izgovor i pravopis č – ć, dž - đ Raspravlja se o jednosložnom izgovoru dugoga jata, o problemima neslaganja normativistike i prakse, o fonemskoj razini hrvatskoga standardnog refleksa dugoga staroga jata, hrvatskoj jezičnoj tradiciji, zastupanju fonemske skupine /je/ u starije i novije vrijeme. Uvježbavanje pravogovora suglasnika, samoglasnika i naglasaka.
  5. Prozodijske tendencije u uporabnoj normi. Analiza javnih govora. Obrazlažu se zamjetne prozodijske tendencije (status zanaglasnih duljina, izgovor silaznih naglasaka unutar složenica itd.). Izgovorno se uvježbavaju primjeri naglasnih dubleta u rječnicima.
  6. Prenošenje naglasaka na proklitiku. Prenošenje naglasaka na proklitiku - analiza u javnim govorima.
  7. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Utvrđuju se i fonetski opisuju odmaci od standarda na segmentalnoj i suprasegmentalnoj razini u govoru studenata koji pohađaju kolegij. Kolokvij 1
  8. Problemi usvajanja standardnih hrvatskih naglasaka Prepoznavanje naglasaka na temelju bezznačenjskih i značenjskih riječi. Uvježbava se prepoznavanje mjesta naglaska, kvantitete i kvalitete naglaska.
  9. Usporedba dubleta u hrvatskim rječnicima, priručnicima i gramatikama Prepoznavanje i ostvarivanje naglasaka.
  10. Naglašavanje riječi stranoga podrijetla Naglašavanje riječi stranoga podrijetla u kontekstu uporabe u hrvatskom jeziku. Posebno se utvrđuje prozodijska prilagodba takvih riječi u hrvatskom. Ispituje se izgovorna poželjnost u prihvaćenom izgovoru usvojenica i posuđenica te izgovorni status posuđenica, tuđica i usvojenica.
  11. Izgovor stranih imena u hrvatskom standardu Raspravlja se o pravopisu, sklonidbi i izgovoru stranih imena u hrvatskom standardu. Uvježbavaju se izgovor i sklonidba stranih imena.
  12. Sociofonetski pristup naglašavanju u općem hrvatskom. Prepoznavanje i proizvodnja naglasaka hrvatskoga standardnoga jezika.
  13. Sociofonetski opis različitih varijeteta hrvatskoga jezika Kolokvij 2
  14. Govor u javnim medijima. Segmentalna i suprasegmentalna fonetska analiza javnoga govora u medijima.
  15. Kolokvij 3 Prijedlozi konačnih ocjena.

Ishodi učenja
  1. razlikovati bilježenje alofona kao izgovornih varijanti nekog fonema u hrvatskom izgovoru
  2. opisati probleme neslaganja normativistike i prakse
  3. primijeniti pravogovor suglasnika, samoglasnika i naglasaka
  4. razlikovati i komentirati zamjetne prozodijske tendencije u različitim varijetetima hrvatskoga jezika
  5. opisati sličnost i razliku između različitih funkcionalnih stilova hrvatskoga jezika
  6. znati analizirati govor na segmentalnoj i suprasegmentalnoj razini
  7. znati proizvesti naglaske hrvatskoga standardnoga jezika
Metode podučavanja
-seminari
-vježbe
Metode ocjenjivanja
Polaganje triju kolokvija – 75 %
Seminarsko izlaganje – 25 %

Obavezna literatura
  1. Škarić, I. (2009.) Hrvatski izgovor, Globus, Zagreb. (odabrana poglavlja).
  2. Landau, E., Lončarić, M., Horga, D., Škarić, I. (1999). Croatian. U Handbook of the International Phonetic Association, Cambridge University press, 66-69.
  3. Škarić, I. (2006). Hrvatski govorili! Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavlja).
  4. Škarić, I. (1991). Fonetika hrvatskoga književnoga jezika. U: Babić, S. et al. Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: HAZU i Globus, str. 309-327.
  5. Martinović, B. (2014). Na putu do naglasne norme (oprimjereno imenicama). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada ; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. (odabrana poglavlja).
  6. Martinović, B.; Pletikos Olof, E.; Vlašić Duić, J. (2021). Naglasak na naglasku. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile. (odabrana poglavlja).
Dopunska literatura
  1. Vukušić, S. (2006.) Naglasak u hrvatskome književnom jeziku. Globus
  2. Barić et al. (1979). Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Školska knjiga.
  3. Lončarić, M. i Vukušić, S. (1998). Fonologija. U M. Lončarić (ur.), Hrvatski jezik, 75-90. Opole: Uniwersytet Opolski – Instytut Filologii Polskiej
  4. Magner, T. F., Matejka, L. (1971). Word accent in modern serbo-croatian. The Pennsylvania State University – University Park and London: The Pennsylvania State Univ. Press.
  5. Silić, J., Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika – sintaksa, morfologija, fonologija. Zagreb: Školska knjiga.
  6. Babić, S. (1991). Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku. Zagreb: HAZU i Globus
  7. Barić, E. et al. (1999). Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine
  8. Barić, E. et al. (1995). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga
  9. Brabec, I., Hraste, M., Živković, S. (1970). Gramatika hrvatskosrpskoga jezika, IX izdanje. Zagreb: Školska knjiga.9. Brabec, I., Hraste, M., Živković, S. (1970). Gramatika hrvatskosrpskoga jezika, IX izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
  10. Brozović, D. (1957/58). O normiranju književnih naglasaka. Jezik, 6, 65-72.
  11. Brozović, D. (1963/64). Prodor u naš ortoepski standard. Jezik, 11, 144-153.
  12. Škavić, Đ. (1996). Naglasci glagola na –avljati. Jezik 43, 139-142.
  13. Varošanec-Škarić, G. i Škavić, Đ. Neutralizacija kratkouzlaznoga i kratkosilaznoga naglaska u suvremenom hrvatskom prihvaćenom izgovoru. Govor XVIII, 2,87-104.
  14. Varošanec-Škarić, G. (2003). Prenošenje silaznih naglasaka na proklitiku u općem prihvaćenom hrvatskom izgovoru. Govor XX, 1-2, 469-489.
  15. Silić, J. (1997). Razgovorni stil hrvatskoga standardnoga jezika. Kolo, VI, 4, 483-495.
  16. Van der Hoorst, J. (2016). Propast standardnoga jezika: Mijena u jezičnoj kulturi Zapadne Europe. Zagreb: Srednja Europa.
  17. Martinović, B. (2014). Na putu do naglasne norme: oprimjerno imenicama. Pula: Hrvatska sveučilišna naklada, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
  18. Martinović, B.; Pletikos Olof, E.; Vlašić Duić, J. (2021). Naglasak na naglasku. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
  19. Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
  20. Bašić, I.; Grković, D.. (2018). Naglašavanje posuđenica iz španjolskoga jezika kod vokalnih profesionalaca HRT-a // Jezik i njegovi učinci / Stolac, Diana ; Vlastelić, Anastazija (ur.). Zagreb: Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), str. 33-46
  21. Bašić, I.; Grković, D.. (2017). Naglašavanje posuđenica iz španjolskoga jezika u hrvatskim rječnicima // Govor : časopis za fonetiku, 34, 1; 71-90. doi: 10.22210/govor.2017.34.04
  22. Pavić, I.; Grković, D., Sokolić, N. (2015). Ortoepska prilagodba španjolskih imena u hrvatskom jeziku // Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja / Udier, Sanda Lucija ; Cergol Kovačević, Kristina (ur.). Zagreb: Srednja Europa, str. 571-582

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Fonetika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar