Naziv
Osnove staroslavenskog
Organizacijska jedinica
Katedra za ukrajinski jezik i književnost
ECTS bodovi
5
Šifra
51355
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Proširenim slavističkim vidokrugom (preko staroslavenskoga, kao etalona) kritički prosuđivati postojeća objašnjenja jezičnih pojava u hrvatskom i ukrajinskom jeziku. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Ovladavanje osnovama staroslavenskog jezika omogućuje smještanje svakoga slavenskog jezika, pa tako i ukrajinskoga, u šire slavističke okvire, što pak daje mogućnost da se dani slavenski jezik uči s više razumijevanja, tj. uspješnije.
Sadržaj
  1. Odnos: praindoeuropski / indoeuropski prajezik – baltoslavenska jezična zajednica – praslavenski – staroslavenski – slavenski jezici. Konstantin i Metod. Glagoljica i ćirilica.
  2. Azbuka. Odnos grafema i fonema.
  3. Staroslavenski vokalizam i konsonantizam u odnosu prema vokalizmu i konsonantizmu u standardnom hrvatskom, s jedne strane, i ukrajinskom jeziku, s druge.
  4. Vrste riječi. Imenice muškoga roda – usporedba s imenicama muškoga roda u hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
  5. Imenice srednjega roda – usporedba s imenicama srednjega roda u hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
  6. Imenice ženskoga roda – usporedba s imenicama ženskoga roda u hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
  7. Zamjenice.
  8. Zamjenice – usporedba sa zamjenicama u hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
  9. Pridjevi – neodređeni i određeni oblik. Komparacija.
  10. Participi. Usporedba s hrvatskim i ukrajinskim jezikom.
  11. Brojevi – usporedba s hrvatskim i ukrajinskim jezikom.
  12. Glagoli: vremèna – usporedba s hrvatskim i ukrajinskim jezikom.
  13. Načini – usporedba s hrvatskim i ukrajinskim jezikom.
  14. Nepromjenljive vrste riječi – usporedba s hrvatskim i ukrajinskim jezikom.
  15. Opći pregled prođenoga gradiva.

Ishodi učenja
  1. Definirati staroslavenski jezik s obzirom na vrijeme, područje, razlog njegova nastanka i njegovu funkciju te s obzirom na njegov odnos prema živim slavenskim jezicima.
  2. Navesti vokalne i konsonantske foneme staroslavenskoga jezika, s jedne strane, i vokalne i konsonantske foneme suvremenoga hrvatskoga i ukrajinskoga jezika, s druge.
  3. Navesti i usporediti vrste riječi s kategorijama roda, broja i padeža u staroslavenskome jeziku, s jedne strane, i takve riječi u suvremenomu hrvatskome i ukrajinskome jeziku, s druge.
  4. Navesti sustav glagolskih oblika i izražavanje vremenā i načinā u staroslavenskomu jeziku, s jedne strane, i u suvremenomu hrvatskome i ukrajinskome jeziku, s druge.
  5. Umjeti se služiti staroslavenskim jezikom kao etalonom za objašnjavanje jezičnih pojava u suvremenomu hrvatskome i ukrajinskome jeziku.
Metode podučavanja
izlaganje, raspravljanje, uspoređivanje s hrvatskim i ukrajinskim.
Metode ocjenjivanja
usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Stjepan Damjanović: Staroslavenski jezik. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2005.
  2. Josip Hamm: Staroslavenska gramatika. Zagreb: Školska knjiga, 1958., 1974.
Dopunska literatura
  1. О. І. Леута: Старослов’янська мова. Київ: Вища школа, 2001.
  2. Л. В. Біленька-Свистович, Н. Р. Рибак: Церковнослов’янська мова / Підручник зі словником. Київ: Криниця, 2000.
  3. Vanda Babič: Učbenik stare cerkvene slovanščine. Ljubljana, 2003.

Obavezan predmet na studijima
  1. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar