Naziv
Osnove teorije književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za talijanistiku
ECTS
4
Šifra
132040
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
45

Cilj
Kolegij služi upoznavanje s književno-teorijskom terminologijom, osnovnim kategorijama i pojmovima retorike, stilistike, poetike, genologije, versifikacije te naratologije, što je preduvjet za stjecanje sposobnosti tekstualne analize,
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij i dogovor o načinu rada. Pregled osnovnih pojmova i problema. Pregled kritičke bibliografije
  2. Deskriptivna i normativna poetika od Aristotela do 18. st. Teorija rodova i vrsta
  3. Talijanska estetika od Vica do Crocea. Romantizam i pozitivizam
  4. Suvremene književne teorije. Ruski formalizam, strukturalizam, semiotika
  5. Dramska umjetnost. Kratki pregled talijanskog kazališta
  6. Epsko pjesništvo
  7. Kolokvij
  8. Proza: podrijetlo, razvoj, prozne vrste i žanrovi. Roman
  9. Novela i kraće prozne vrste
  10. Analiza proznog teksta: osnove naratologije I
  11. Analiza proznog teksta: osnove naratologije II
  12. Analiza proznog teksta: osnove naratologije III
  13. Metrika i versifikacija: osnovni pojmovi
  14. Lirsko pjesništvo: osnovni pojmovi. Talijanski stihovani oblici
  15. Retorika i osnovne retoričke figure

Ishodi učenja
  1. nabrojiti, razlikovati i definirati književne rodove, vrste i žanrove, metricke i versifikacijske obrasce te stilske figure na hrvatskom i talijanskom jeziku
  2. prepoznati i definirati osnovne književnoteorijske i književnokriticke pojmove nužne za analizu književnoga djela na hrvatskom i talijanskom jeziku
  3. upotrijebiti znanje o književnim rodovima, vrstama i žanrova, metrickim i versifkacijskim obrascima te stilskim figurama u analizi književnih tekstova
Metode podučavanja
Predavanja
Analiza izabranih ulomaka i tekstova
Metode ocjenjivanja
Kontinuirana evaluacija (aktivno sudjelovanje u nastavi, zadaća)
Kolokvij ili pismena i usmena provjera na kraju kolegija

Obavezna literatura
  1. Milivoj Solar, Priroda književnosti i proučavanje književnosti, u Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, razl. izdanja.
  2. Miroslav Beker, Književne teorije u antici, u Povijest književnih teorija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 17-25.
  3. Miroslav Beker, Romantizam i kasnije, u Povijest književnih teorija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 211-238.
  4. Milivoj Solar, poglavlje Metodologija proučavanja književnosti, u Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, razl. izdanja.
  5. Svetozar Petrović, Stih, u Uvod u književnost, Globus, Zagreb, razl. izdanja.
  6. Zdenko Škreb, Mikrostrukture stila i književne forme, u Uvod u književnost, Globus, Zagreb, razl. izdanja.
  7. Milivoj Solar, poglavlje Drama, u Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, razl. izdanja.
  8. Pavao Pavličić, Epsko pjesništvo, u Uvod u književnost, Globus, Zagreb, razl. izdanja.
  9. Aleksandar Flaker, Umjetnička proza, u Uvod u književnost, ur. Z. Škreb, A. Sta-mać, Globus, Zagreb, 1998 i dr.
  10. Angelo Marchese, L'officina del racconto, Milano, 1983 (poglavlja II-VI).
  11. Beatrice Panebianco – Paolo Pullega, Il lettore consapevole, Bologna, 1993 (ulomci).
Dopunska literatura
  1. Mario Apollonio, Storia del teatro italiano, Firenze, 1938-1940 (izabrani ulomci). Aristotel, O pjesničkom umijeću, prev. i prir. Zdeslav Dukat, Školska knjiga, Zagreb, 2005. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb, 2000. Vladimir Biti (ur.), Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb, 1992. Benedetto Croce, Estetika kao znanost izraza i opća lingvistika: teorija i historija, prev. Sanja Roić, Globus, Zagreb, 1991 (izbor). Jonathan Culler, Književna teorija: vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001. Terry Eagleton, Književna teorija, Zagreb, 1987. Umberto Eco, Sei passeggiate nei boschi narrativi, Milano, 2000 (hrv. izd. Šest šetnji pripovjednim šumama, Zagreb, 2005). Paolo Gibelli, Breve storia del teatro italiano, Milano, 1909. Zdenko Lešić, Poststrukturalistička čitanka, Sarajevo, 2002 (tekstovi O postkolo-nijalnoj kritici, o Edwardu Saidu i o drugima; Feminizam, feministička teorija i kritika – fotokopije u čitanci). Angelo Marchese, L'officina del racconto, Milano, 1983 (poglavlja II-VI). Beatrice Panebianco – Paolo Pullega, Il lettore consapevole, Bologna, 1993 (ulomci). Pavao Pavličić, Književna genologija, Zagreb, 1983. Platon, Država, Zagreb, 2009 (knj. X). Mario Santagostini, Il manuale del poeta, Milano, 1990. Milivoj Solar, Ideja i priča, Zagreb, 2004 (poglavlja Novela kao književna vrsta, Povijest novele, Diferencijacija vrste i terminološka pitanja). Milivoj Solar, Teorija proze, Zagreb, 1989 (poglavlja Problemi teorije romana, Pri-vatni svijet romana, Mitsko nasljeđe romana, Suvremeni roman i svakodnevni život). Boris Tomaševski, Teorija književnosti. Tematika, Zagreb, 1998.

Izborni predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  2. Psihologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  3. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  4. Talijanistika, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  5. Češki jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  6. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  7. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  8. Slovački jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  9. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
  10. Talijanistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar