Planinski predijeli važno su historijsko-geografsko obilježje jugoistočnog europskog prostora. Upravo je planina postala ključ zemljopisne definicije Balkana. Pastoralno-ruralna društva predstavljaju stoga važan segment za razumijevanje temeljnih pojava, procesa i struktura u povijesti cijele regije ali i svakog naroda zasebno. Polazeći od braudelovskog koncepta „povijesti dugog trajanja“, kolegij ima za cilj uvođenje studenata u osnovnu problematiku društvene i kulturne povijesti pastoralno-ruralnih zajednica na prostorima Jugoistočne Europe, odnosno usvajanje znanja o njihovim zajedničkim i različitim povijesnim iskustvima, nastalim u stanovitim povijesnim i civilizacijskim kontekstima u razdoblju ranog novog vijeka (cca 1450.-1800.).

1. Uvodno predavanje
2. Planine i „balkanski svjetovi“: ekohistorijski osvrt.
3. Planinske („starobalkanske“) socijalne strukture: slobodno seljaštvo i drugo kmetstvo
4. Pastoralna ekonomija: transhumanca u Jugoistočnoj Europi.
5. Imperijalni sustavi i planinske strukture: običajno pravo i samouprave u Jugoistočnoj Europi u ranom novom vijeku.
6. Između državnog legaliteta i tradicijskog legitimiteta: pastiri kao ratnici u službi imperija i odmetnici od države (martolozi, haramije, uskoci, hajduci, klefte, kačaci, leventi).
7. Interkulturni odnosi i vjerske prakse: etnokulturni procesi i konfesionalni identiteti u pastoralno-ruralnim društvima Jugoistočne Europe
8. Planina i gorštak u očima drugih: zapadnoeuropske predodžbe o dalmatinskim Morlacima (morlakizam) i Crnogorcima u 18. stoljeću.
9. Vlaške („morlačke“) zajednice na imperijalnoj Tromeđi u Hrvatskoj i Bosni: „suživot u sukobima“ u osmanskim, habsburškim i mletačkim vojnim krajinama.
10. Dinarska planinska područja kao državni nukleusi: postanak i razvoj brdskih, crnogorskih i istočno-hercegovačkih plemena.
11. Malesija, Dukadžinija i Mirdite kao „planinske republike“: razvoj sjeverno-albanskih plemenskih oblasti.
12. Grčko-vlaške planinske autonomije: agrafije i armatolici u zapadnoj Makedoniji, Epiru, Akarnaniji, Etoliji, Tesaliji i Peloponezu.
13. Gorštačke muslimanske zajednice Rumelije: Pomaci, Torbeši, Goranci.
14. Pastoralne zajednice slobodnih seljaka u Karpatima (vlaški mošneni, moldavski razeši, istočnokarpatski Huculi, Bojki, Lemki).
15. Juruci, anatolski nomadi na Balkanu: naseljavanje i razvoj

1. identificirati osnovne probleme interpretacije povijesnih događaja i procesa,
2. napisati esejistički rad o pojedinim povijesnim razdobljima,
3. proizvesti samostalne zaključke o pojedinim događajima i procesima,
4. ukazati na nužnost interdisciplinarnoga promatranja pojedine povijesne teme,
5. interpretirati pojedine povijesne izvore,
6. prosuditi o vrijednosti pojedinih povijesnih interpretacija.

problemska predavanja, power-point prezentacije, pisanje eseja, izrada problemskih bibliografija.

Tijekom nastave konstantno će se vrednovati rad studenata na temelju njihova sudjelovanja u nastavi (pitanja, rasprave). Na kraju semestra među studentima će biti provedena anketa o uspješnosti nastave

1. Čubrilović, Vasa. (ur.). Običajno pravo i samouprave na Balkanu i u susednim zemljama. Beograd, 1974. (odabrana članci); Čubrilović, Vasa. (ur.). Odredbe pozitivnog zakonodavstva i običajnog prava o sezonskim kretanjima stočara u Jugoistočnoj Evropi kroz vekove. Beograd, 1976. (odabrani članci); Kaser, Karl. „Balkanski patrijarhat – istorijat i rasprostranjenost jednog kulturnog obrasca.“ u: isti. Porodica i srodstvo na Balkanu. Analiza jedne kulture koja nestaje. Beograd, 2002., 65-172; Pejović, Đoko. (ur.). Predmet i metod izučavanja patrijarhalnih zajednica u Jugoslaviji. Titograd, 1981. (odabrani članci); Stojanović, Trajan. Balkanski svetovi. Prva i poslednja Evropa. Beograd, 1997., 151-222.; Šarić, Marko. „Ekohistorijski osvrt na planine i morlački svijet.“ u: Dalmatinska zagora nepoznata zemlja. Zagreb, 2007., 221-231.

1. Antonijević, Dragoslav. Obredi i običaji balkanskih stočara. SANU, Balkanološki institut, tom 16, Beograd, 1982.; Arnold, E.R. – Greenfield, H.J. The origins of transhumant pastoralism. Oxford, 2006.; Barjaktarović, Mirko. „Plemensko uređenje kod Albanaca.“ u: Iz istorije Albanaca. Beograd, 1969., 103-125.; Bartl, Peter. Albanci od srednjeg veka do danas. Beograd, 2001., 7-91.; Bartra, Roger. „Identity and Wilderness. Ethnography and the History of the Imaginary Primitive Group.“ u: Ethnologia Europaea. Journal of European Ethnology. XXI/2, 1991., 103-123.; Bracewell, Catherine Wendy. Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u šesnaestom stoljeću. Zagreb, 1997.; Braudel, Fernand. Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II. sv. I., Zagreb, 1997.; Campbell, John Kennedy. Honour, Family and Patronage: A Study of Institutions and Moral Values in a Greek Mountain Community. Oxford, 1964.; Coon, Carleton St. Mountains of giants. A racial and cultural studv of the North Albanian mountain Ghegs. Cambridge, 1950.; Cvijić, Jovan. Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje. I-II, Beograd, 1922-1931. (pretiskano u Sabrana dela, knj. 2, Beograd, 1987.); Čubrilović, Vasa. „Plemenska i seoska uprava; narodna kultura.“ u: Historija naroda Jugoslavije. II., Zagreb, 1959., 763-810.; Čubrilović, Vasa. (ur.). Vojne krajine u jugoslovenskim zemljama u novom veku do Karlovačkog mira 1699. Beograd, 1989.; Ćirković, Sima. Srbi među evropskim narodima. Beograd, 2001., 115-149.; Dvorniković, Vladimir. Karakterologija Jugoslovena. Beograd, 1939.; Durham, Mary Edith. Some Tribal origins, Laws and Customs of the Balkans. pretisak, London, 1979.; Đurđev, Branislav. Postanak i razvitak brdskih, crnogorskih i hercegovačkih plemena. Titograd,1984.; Džaja, Srećko M. Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijsko razdoblje 1463.-1804. Mostar, 1999.; Filipović, Nedim. Islamizacija u Bosni i Hercegovini. Tešanj, 2005.; Grgin, Borislav. Rumunjske zemlje u srednjem i ranom novom vijeku. Zagreb, 2006.; Grozdanova, Elena. B`lgarskata selska obština prez XV.-XVIII. vek. Sofija, 1979.; Gunst, Peter. Agrarian Development and Social Change in Eastern Europe, 14th – 19th Centuries. Variorum, 1996.; Hupchik, Dennis P. The Bulgarians in the Seventeenth Century: Slavic Orthodox Society and Culture under Ottoman Rule. London, 1993.; Ivetić, Egidio. – Roksandić, Drago. (ed.). Tolerance and Intolerance on the Triplex Conifinium. Approaching the „Other“ on the Borderlands Eastern Adriatic and beyond 1500-1800. Padova, 2007.; Jezernik, Božidar. Divlja Evropa. Balkan u očima putnika sa Zapada. Beograd, 2007.; Kaser, Karl. Hirten, Kampfer, Stammeschelden. Ursprünge und Gegenwart des balkanischen Patriarchats. Wien-Köln-Weimar, 1992.; Kaser, Karl. Slobodan seljak i vojnik. Rana krajiška društva (1545.-1754.). I., Zagreb, 1997.; Kaser, Karl. „Planinski ljudi, ravničarski ljudi. Prostor i etnografska reprezentacija.“ u: Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji. Zbornik radova. Zagreb, 2007., 229-244.; Khazanov, Anatoly. Nomads and the Outside World. Madison, 1994.; Kovačević, Ivan. Istorija srpske etnologije. I-II., Beograd, 2001.; Kulišić, Špiro. O etnogenezi Crnogoraca. Titograd, 1980.; Kürti, László. The Remote Borderland: Transylvania in the Hungarian Imagination. New York, 2001.; Lampe, John R. – Jackson, Marvin R. Balkan Economic History 1550-1950. From Imperial Borderlands to Developing Nations. Bloomington, 1982.; Malcom, Noel. Kosovo. A Short History. Oxford-London, 1998.; McNeill, J. R. The Mountains of the Mediterranean World. An environmental history. Cambridge, 1992.; Mazower, Mark. Balkan. Kratka povijest. Zagreb, 2003., 1-89.; Mendras, Henri. Seljačka društva. Elementi za jednu teoriju seljaštva. Zagreb, 1986.; Miljković Bojanić Ema. Smederevski sandžak 1476.-1560. Zemlja, naselja, stanovništvo. Beograd, 2004.; Mirdita, Zef. „Pokušaj rasvjetljavanja i rješavanja problema fenomena `planinskih` odnosno `pastirskih` socijalnih struktura Balkana.“ u: Povijesni prilozi. 12, Zagreb, 1993., 283-326.; Mirdita, Zef. Vlasi u historiografiji. Zagreb, 2004.; Moačanin, Nenad. Turska Hrvatska. Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva do 1791. Preispitivanja. Zagreb, 1999., 64-136.; Mutafičeva, Vera. Osmanska socialno-ikonomičeska istorija. Sofija, 1993.; Ninić, Ivan. (ed.). Migrations in Balkan history. Beograd, 1989.; Ocetea, Andrej. Istorija rumunskog naroda. Novi Sad, 1979., 118-191.; Palikruševa, Galaba. i dr. (ur.). Etnogeneza na Jurucite i nivnoto naseluvanje na Balkanot. Skopje, 1986. Pastoral production and society. Podolak, Jan. „The Pastoral Culture of the Carpathians as a Subject of an Ethnological Study.“ u: Ethnologia Slavica. tom 1, 1969., 67-81.; Popović, Dušan J. O Cincarima. Prilozi pitanju postanka našeg građanskog društva. Beograd, 1937.; Rendić Miočević, Ivo. Zlo velike jetre. Povijest i nepovijest Crnogoraca, Hrvata, Muslimana i Srba. Split, 1996.; Revesz, László. Der östeuropäische Bauer. Seine Rechtslage im 17. und 18. Jahrhundert mit besonderer Berücksichtigung Ungarns. Bern, 1964.; Roksandić, Drago. Triplex Confinium ili o granicama i regijama hrvatske povijesti 1500-1800. Zagreb, 2003.; Roksandić, Drago i dr. (ur.). Triplex Confinium (1500-1800): ekohistorija. Split-Zagreb, 2003.; Roth, Klaus. Slike u glavama. Ogledi o narodnoj kulturi u Jugoistočnoj Evropi. Beograd, 2000.; Sanders, Irwin T. Balkan Village. Lexington, 1949.; Stahl, Paul H. Traditional Romanian village communities. Cambridge, 1980.; Stahl, Paul H. Household, village and village confederation in Southeastern Europe. New York, 1986.; Sugar, Peter F. Southeastern Europe under Ottoman Rule, 1354.-1804. Seatle-London, 1996.; Todorova, Marija. Balkan Family Structure and the European Patern. Demographic Developments in Ottoman Bulgaria. Washington, 1993.; Todorova, Marija. Imaginarni Balkan. Beograd, 1999.; Vacalopoulos, Apostolos E. The Greek nation, 1453.-1669.: the cultural and economic background of modern Greek society. New Brunswick, 1976.; Vasić, Milan. Martolozi u jugoslovenskim zemljama pod turskom vladavinom. Sarajevo, 1967.; Winnifrith, Tom J. The Vlachs. The History of a Balkan People. London, 1987.; Winnifrith, Tom J. Scattered Eagles Balkan Fragments. London, 1995.; Zakythinos, Denis A. The making of modern Greece: from Byzantium to independence. Oxford, 1976.

1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
2. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Istraživački,
     • smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena povijest (19-20. stoljeće), 4. semestar
     • smjer Istraživački, Modul srednjovjekovna povijest, 2., 4. semestar
     • smjer Istraživački, Modul stara povijest, 2., 4. semestar
3. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 2., 4. semestar

• Diplomski studij: Ljetni semestar