Naziv
Percepcija i pamćenje
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
35829
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
45
Seminar
15
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s područjem kognitivne psihologije koje se odnosi na percepciju i pamćenje. Apsolviranjem kolegija studenti će biti upoznati s osnovnim metodološkim pristupima u psihologiji percepcije i pamćenja, razumjet će različite istraživačke tradicije te znati razlikovati normativne od patoloških procesa pamćenja. Time se stvara temelj za praćenje nastave iz kolegija koji se također bave kognitivnom psihologijom (Učenje i viši kognitivni procesi; Inteligencija), kao i niza općih i primijenjenih kolegija na studiju psihologije.
Sadržaj
  1. Kognitivna psihologija i ljudska obrada informacija
  2. Definicije percepcije. Razlika osjet-percept
  3. Razlike između konstruktivističkih (Gregory) i direktnih teorija percepcije (Gibson)
  4. Računalna teorija percepcije (Maar)
  5. Kapacitet osjetnih kanala
  6. Percepcija prema osjetnom modalitetu. Dominantnost vidne percepcije.
  7. Adaptacija i rekuperacija. Percepcija pokreta.
  8. Definicija pamćenja. Kodiranje, organizacija i pronalaženje informacija u pamćenju.
  9. Sustavi pamćenja: Osjetno, kratkoročno i dugoročno pamćenje.
  10. Radno pamćenje.
  11. Zaboravljanje
  12. Propusti i poremećaji pamćenja
  13. Metamemorija i svakodnevno pamćenje
  14. Lažna sjećanja i vjerodostojnost svjedočenja

Ishodi učenja
  1. Razlučiti glavne skupine teorija percepcije i pamćenja, te navesti najznačajnije autore pojedinih teorija.
  2. Objasniti i usporediti suvremene modele percepcije i pamćenja
  3. Analizirati metodologiju znanstvenih istraživanja primjerenu rješavanju problema iz područja kognitivnih procesa pri pamćenju i percepciji
  4. Definirati razliku između osjeta i percepcije i raspraviti specifičnosti procesa unutar pojedinog osjetnog modaliteta
  5. Razlikovati sustave pamćenja s obzirom na vrstu pohranjenih informacija i mehanizme u podlozi funkcioniranja pojedinog sustava
  6. Usporediti specifične propuste i smetnje pamćenja
Metode podučavanja
Predavanja, seminari i organizacija i provedba eksperimenata iz područja psihologije pamćenja.
Metode ocjenjivanja
Obavezni pisani ispit. Ocjena se formira kroz seminarske zadatke i izlaganja (10%) te pismeni ispit (90%).

Obavezna literatura
  1. Zarevski, P. (1995). Psihologija pamćenja i učenja. (str.11-115) Jastrebarsko. Naklada Slap.
  2. Sternberg, R. (2005). Kognitivna psihologija. (poglavlje 4: Percepcija; poglavlje 5: Pamćenje: modeli i istraživačke metode; poglavlje 6: Procesi pamćenja). Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Vranić, A. (2009). Kako se ono zove onaj Nijemac? Vrste i poremećaji pamćenja. U D. Čorkalo-Biruški (ur.), Primijenjena psihologija: Pitanja i odgovori (str. 143-162), Zagreb: Školska knjiga.
  4. Vranić, A., & Tonković, M. (2012). (Ur.). Lažna sjećanja: Izvještaj 21. Ljetne psihologijske škole. Zagreb: FF Press.
  5. Goldstein, E.B. (2011). Osjeti i percepcija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Dopunska literatura
  1. Atkinson & Hilgard (2007). Uvod u psihologiju. (poglavlje 4. Senzorni procesi; poglavlje 5. Percepcija). Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Sternberg, R. (2005). Kognitivna psihologija. (poglavlje 4: Percepcija; poglavlje 5: Pamćenje: modeli i istraživačke metode; poglavlje 6: Procesi pamćenja). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Obavezan predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1. semestar