Naziv
Postkolonijalizam i rod
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
125403
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Postkolonjalna kritika je upozorila na problematičnost koncepta feminističke kritike - žensko isustvo. Cilj je preddmeta stoga upozoriti kako se razlika upisuje u sam objekt istraživanja te stoga on postaje sam mjestom prijepora. Uočavanje te upisane razlike te odricanje zbiljske forme samog utemeljenja objekta znanja s druge strane ima emancipacijski potencijal koji omogućava stalno propitivanje društvene legitimacije samog znanja. Tako je govor o ženskom iskustvu uvijek isključujući za neko žensko iskustvo te time sam koncept roda i spola postaje problematičan. Antropologija je u tom prostoru posložila kao mjesto empirijske podrške s obziroma da je u različitosti kulturnih koncepata prepoznalvala i bilježila niz raznovrsnih praksi koje koncipiraju rod i spol. Povezana s dekonstrukcijom tjelesnog utemeljenja kao paradigme za univerzalizaciju roda, antropologija je otvorila prostor novim društvenim tumečenjima spolnosti i roda. Bez komparativnog antropološkog uvida one bi ostale na razini apstraktnih teorija. Stoga je cilj ovog predmeta osim ukazivanja na svu problematiku koju je postkolonijalna kritika otvorila za istraživanje roda ukazati i na načine na koje društvo uz pomoć znanosti isključuje određena iskustva kako bi normalizirala određene diskurse.
Sadržaj
  1. Stvaranje postkolonijalne kritke (Franz Fanon, Talal Aasad)
  2. Konceptulaizacija spola kod Judith Butler
  3. Tijelo kao mjesto diskurzivne borbe (primjeri iz svakodnevice)
  4. Univerzalizacija svijeta i univerzalizacija spolne razlike
  5. Orijentalizam (Edward Said)
  6. Dvostruka podređenost - uvod u Mogu li podređeni govoriti?
  7. Spivak - konstrukcija žene kao razlike
  8. Problem univerzalnih ljudskih prava
  9. Hibridnost - Homi Bhabha
  10. Mimikrija - Homi Bhabha
  11. Imigranti, azilanti i diskurzivne metode dislokacije
  12. Kriptokolonijalna perspektiva Micahela Herzfelda i konstrukcija roda
  13. Retradicionalizacija, nacionalizam kao oblici rekacija na kolonijalno nasilje
  14. Treći prostor - prijevod kulture i promijena paradigme roda
  15. Završna diksusija i evaluacija

Ishodi učenja
  1. Iskoristiti znanja za analizu medijskih i književnih proizvoda
  2. Uočiti strukturalno nasilje u društvu
  3. Prepoznati oblike esencijalističkih diskursa u humaniostičkim i društvenim znanostima
  4. Prepoznati polje za antropološku intervencije u društvo
  5. kritički analizirati znanstvenu literaturu
  6. odabrati, kombinirati te vrednovati složene strategije i tehnike kvalitativnog istraživanja
  7. samostalno i kreativno djelovati i primjenjivati etnološke i kulturnoantropološke spoznaje u razvoju struke
  8. argumentirano i profesionalno komunicirati rezultate istraživanja stručnjacima i ostalim korisnicima
Metode podučavanja
Case study, predavanja, diskusije
Metode ocjenjivanja
Ocjenjuje se završni rad u kojem studenti moraju pokazati istraživačku samostalnost kako pri izboru teme, tako i u analizi.

Obavezna literatura
  1. Said, Edward (1999) Orijentalizam, Konzor, Zagreb
  2. Bhabha, Homi (2002) The Location of Culture, Routledge, London.
  3. Spivak, Gayatri (2011) Nacionalizam, imaginacija i drugi eseji, Fraktura, Zagreb.
  4. Aasad, Talal (ed.) (1975) Anthropology and Postcolonial Encounter, Ithaca Press, London.
  5. Butler, Judith (2000) Nevolje s rodom, Ženska infoteka, Zagreb.
  6. Federici, Silvia (2004) Caliban and the Witch, Autonomedia, New York.
Dopunska literatura

Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  4. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar