Naziv
Povijesni uvod u sociologiju
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
36005
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za
Kolegij je potrebno odslušati za

Cilj
Upoznati studente s temeljnim pojmovima i učenjima o društvu tijekom povijesti koja su prethodila i vodila oblikovanju klasičnih socioloških teorija. Posebna pozornost posvećena je filozofijama društva i politike i njihovom odnosu spram cjeline pojedinih filozofijskih disciplina kao što su etika, spoznajna teorija, ontologija i metafizika. Prati se povijesne razvojne tijekove uspostave, razgraničenja i interakcije političkog i civilnog društva te ekonomije, uz kritički osvrt i nastojanje na sagledavanju cjeline, u cilju akumulacije znanja i senzibilizacije studentica i studenata za cjelovito i nejednoznačno promišljanje niza suvremenih društvenih pitanja u svjetlu šireg povijesnog konteksta.
Sadržaj
  1. Antička poimanja javne etičko-političke zajednice, društva, normi, zakona i države
  2. Spekulativno-konstruktivni i realno-empirijski elementi filozofije politike i etike u antici: oblici državnog uređenja, društvene nejednakosti, valjana i loša vladavina
  3. Srednjovjekovna poimanja vlasti, moći, vladara, te naravnog, pozitivnog i vječnog zakona
  4. Razvoj zakonskih i društvenih ograničenja arbitrarnog postupanja vlasti, prvi parlamenti, ideje participacije i reprezentacije u srednjovjekovnoj Europi
  5. Pojava građanskog staleža i uspon apsolutizma
  6. Građanska filozofija u utopijskim konstrukcijama u renesansi
  7. Društveni ugovor - stvaranje društva i države
  8. Građanska i politička prava pojedinca izvan dosega vlasti suverena – začeci novovjekovnog liberalizma
  9. Doktrina diobe vlasti; uvjetovanost i legitimitet vlasti
  10. Prosvjetiteljski antiapsolutizam i suprotstavljanje privilegijama klasa i staleža
  11. Od ograničenja moći vlastodržaca do koherentne ideje prava pojedinca za određene društvene skupine u prosvjetiteljstvu
  12. Građansko društvo i ekonomija
  13. Pravedni građanski poredak i republikansko državno uređenje
  14. Obitelj, građansko društvo i država; sistem potreba u građanskom društvu
  15. Rekapitulacija nastavnog gradiva

Ishodi učenja
  1. Definirati i opisati temeljne konceptualne pristupe razumijevanju društva tijekom povijesti, od antike do prosvjetiteljstva
  2. Identificirati predsociologijske društvene pojmove i koncepte u njihovom povijesnom razvojnom slijedu, povezivati ih, poredbeno raščlanjivati i vrednovati
  3. Uočavati i prepoznavati uvjetovanost mišljenja o društvu okvirima realnih čimbenika i stanja pojedinih društava tijekom različitih povijesnih razdoblja
  4. Kritički tumačiti, procjenjivati i preispitivati neka suvremena društvena pitanja u kontekstu normativne i empirijske misli o društvu tijekom povijesti
Metode podučavanja
Predavanja su praćenja powerpoint prezentacijama. U seminarima se čitaju i interpretiraju odabrani tekstovi filozofa društva i politike uz poticanje proaktivnog sudjelovanja studenata.
Metode ocjenjivanja
Pisani ispit sastavljen od pitanja znanja i pitanja interpretativnog karaktera. Napredak pojedinaca tijekom godine odražava se na konačnu ocjenu.

Obavezna literatura
  1. odabrani odlomci iz: More, Thomas (2003). Utopia = Utopija. S latinskoga prevela Gorana Stepanić; priredio Damir Grubiša. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
  2. odabrani odlomci iz: Akvinski, Toma (1981). Toma Akvinski - izabrano djelo. Izabrao i priredio Tomo Vereš. Zagreb : Globus, 1990.
  3. Barbarić, Damir (2016) Na izvoru demokracije, u: Godišnjak za filozofiju, ur. Boršić L., Jolić T. i Šegedin P. Filozofija politike: Nasljeđe i perspektive. Zagreb: Institut za filozofiju, 9-43.
  4. odabrani odlomci iz: Aristotel (1988). Politika. Zagreb: Globus.
  5. odabrani odlomci 2. knjige: Platon (2004). Država. Zagreb: Naklada Jurčić.
  6. odabrani članci Opće deklaracije o ljudskim pravima (1948.)
  7. Mill, John Stuart (1988). Izabrani politički spisi, Sv. 1. Preveli Nadežda Čačinović-Puhovski, Julije Knežević, Adam Krlić; izbor, predgovor i bilješke Slaven Ravlić. Zagreb: Informator; Fakultet političkih nauka. Četvrto poglavlje: O granicama društvenog autoriteta nad pojedincem.
  8. Mill, John Stuart (1960). Utilitarizam. Preveo Nikola M. Popović. Beograd: Kultura. Glava V: O vezi između pravednosti i korisnosti.
  9. odabrani dijelovi iz Deklaracije o neovisnosti, SAD, 1776. i odabrani dijelovi iz Deklaracije o pravima čovjeka i građanina, 1789.
  10. Prema vječnom miru; u: Kant, Immanuel (2000). Pravno-politički spisi. Izbor, prijevod i predgovor Zvonko Posavec. Zagreb: Politička kultura.
  11. Pismo o toleranciji; u: Locke, John (1978). Dve rasprave o vladi kojima prethodi Patriarcha sir R. Filmera, a slijedi Lockeovo Pismo o toleranciji, knj. 2. Preveli Kosta Čavoški i Nazifa Savčić. Beograd: Mladost.
  12. Spinoza (2006). Teologijsko-politička rasprava. Priredio i preveo Ozren Žunec. Zagreb: Demetra. (odabrani odlomci)
  13. Hobbes, Thomas (2004). Levijatan ili građa, oblik i moć crkvene i građanske države. Prijevod Borislav Mikulić. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk. (odabrani odlomci)
Dopunska literatura
  1. Ozren Žunec: Humanistika za kraj povijesti. Matica hrvatska: Vijenac 572.
  2. Augustin, A. O državi Božjoj. De civitate Dei. Sv. I. Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 1982.
  3. Vladar. // Izabrano djelo. Sv. I / N. Machiavelli. Zagreb : Globus, 1985. Str. 97-147.
  4. Campanella, T. Grad sunca. Beograd : Kultura, 1964.
  5. Rousseau, J.-J. Rasprava o podrijetlu i osnovama nejednakosti među ljudima. Društveni ugovor. Zagreb : Školska knjiga, 1978.

Obavezan predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar