Naziv
Povijesni uvod u sociologiju
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
6
Šifra
36005
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za
Kolegij je potrebno odslušati za

Cilj
Upoznati studente s temeljnim pojmovima i učenjima o društvu tijekom povijesti koja su prethodila i vodila oblikovanju klasičnih socioloških teorija. Posebna pozornost posvećena je filozofijama društva i politike i njihovom odnosu spram cjeline pojedinih filozofijskih disciplina kao što su etika, spoznajna teorija, ontologija i metafizika. Prati se povijesne razvojne tijekove uspostave, razgraničenja i interakcije političkog i civilnog društva te ekonomije, uz kritički osvrt i nastojanje na sagledavanju cjeline, u cilju akumulacije znanja i senzibilizacije studentica i studenata za cjelovito i nejednoznačno promišljanje niza suvremenih društvenih pitanja u svjetlu šireg povijesnog konteksta.
Sadržaj
  1. Antička poimanja javne etičko-političke zajednice, društva, normi, zakona i države
  2. Spekulativno-konstruktivni i realno-empirijski elementi filozofije politike i etike u antici: oblici državnog uređenja, društvene nejednakosti, valjana i loša vladavina
  3. Srednjovjekovna poimanja vlasti, moći, vladara, te naravnog, pozitivnog i vječnog zakona
  4. Razvoj zakonskih i društvenih ograničenja arbitrarnog postupanja vlasti, prvi parlamenti, ideje participacije i reprezentacije u srednjovjekovnoj Europi
  5. Pojava građanskog staleža i uspon apsolutizma
  6. Građanska filozofija u utopijskim konstrukcijama u renesansi
  7. Društveni ugovor - stvaranje društva i države
  8. Građanska i politička prava pojedinca izvan dosega vlasti suverena – začeci novovjekovnog liberalizma
  9. Doktrina diobe vlasti; uvjetovanost i legitimitet vlasti
  10. Prosvjetiteljski antiapsolutizam i suprotstavljanje privilegijama klasa i staleža
  11. Od ograničenja moći vlastodržaca do koherentne ideje prava pojedinca za određene društvene skupine u prosvjetiteljstvu
  12. Građansko društvo i ekonomija
  13. Pravedni građanski poredak i republikansko državno uređenje
  14. Obitelj, građansko društvo i država; sistem potreba u građanskom društvu
  15. Rekapitulacija nastavnog gradiva

Ishodi učenja
  1. prikupiti i interpretirati relevantne podatke potrebne za donošenje zaključaka vezanih uz relevantna društvena, znanstvena ili etička pitanja
  2. prepoznati i procijeniti vlastite kompetencije potrebne za nastavak studija na poslijediplomskoj razini
  3. navesti i opisati temeljne pedagogijske, psihologijske i didaktičke pojmove i kategorije
  4. napisati kratki prikaz ili jednostavan stručni tekst
  5. prepoznati i kritički vrednovati ključne teze u znanstvenom tekstu
  6. koristiti stručnu terminologiju u pisanju stručnih tekstova, stručnoj diskusiji i sl.
Metode podučavanja
Predavanja su praćenja powerpoint prezentacijama. U seminarima se čitaju i interpretiraju odabrani tekstovi filozofa društva i politike uz poticanje proaktivnog sudjelovanja studenata.
Metode ocjenjivanja
Pisani ispit sastavljen od pitanja znanja i pitanja interpretativnog karaktera. Napredak pojedinaca tijekom godine odražava se na konačnu ocjenu.

Obavezna literatura
  1. odabrani odlomci iz: More, Thomas (2003). Utopia = Utopija. S latinskoga prevela Gorana Stepanić; priredio Damir Grubiša. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
  2. odabrani odlomci iz: Akvinski, Toma (1981). Toma Akvinski - izabrano djelo. Izabrao i priredio Tomo Vereš. Zagreb : Globus, 1990.
  3. Barbarić, Damir (2016) Na izvoru demokracije, u: Godišnjak za filozofiju, ur. Boršić L., Jolić T. i Šegedin P. Filozofija politike: Nasljeđe i perspektive. Zagreb: Institut za filozofiju, 9-43.
  4. odabrani odlomci iz: Aristotel (1988). Politika. Zagreb: Globus.
  5. odabrani odlomci 2. knjige: Platon (2004). Država. Zagreb: Naklada Jurčić.
  6. odabrani članci Opće deklaracije o ljudskim pravima (1948.)
  7. Mill, John Stuart (1988). Izabrani politički spisi, Sv. 1. Preveli Nadežda Čačinović-Puhovski, Julije Knežević, Adam Krlić; izbor, predgovor i bilješke Slaven Ravlić. Zagreb: Informator; Fakultet političkih nauka. Četvrto poglavlje: O granicama društvenog autoriteta nad pojedincem.
  8. Mill, John Stuart (1960). Utilitarizam. Preveo Nikola M. Popović. Beograd: Kultura. Glava V: O vezi između pravednosti i korisnosti.
  9. odabrani dijelovi iz Deklaracije o neovisnosti, SAD, 1776. i odabrani dijelovi iz Deklaracije o pravima čovjeka i građanina, 1789.
  10. Prema vječnom miru; u: Kant, Immanuel (2000). Pravno-politički spisi. Izbor, prijevod i predgovor Zvonko Posavec. Zagreb: Politička kultura.
  11. Pismo o toleranciji; u: Locke, John (1978). Dve rasprave o vladi kojima prethodi Patriarcha sir R. Filmera, a slijedi Lockeovo Pismo o toleranciji, knj. 2. Preveli Kosta Čavoški i Nazifa Savčić. Beograd: Mladost.
  12. Spinoza (2006). Teologijsko-politička rasprava. Priredio i preveo Ozren Žunec. Zagreb: Demetra. (odabrani odlomci)
  13. Hobbes, Thomas (2004). Levijatan ili građa, oblik i moć crkvene i građanske države. Prijevod Borislav Mikulić. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk. (odabrani odlomci)
Dopunska literatura
  1. Ozren Žunec: Humanistika za kraj povijesti. Matica hrvatska: Vijenac 572.
  2. Augustin, A. O državi Božjoj. De civitate Dei. Sv. I. Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 1982.
  3. Vladar. // Izabrano djelo. Sv. I / N. Machiavelli. Zagreb : Globus, 1985. Str. 97-147.
  4. Campanella, T. Grad sunca. Beograd : Kultura, 1964.
  5. Rousseau, J.-J. Rasprava o podrijetlu i osnovama nejednakosti među ljudima. Društveni ugovor. Zagreb : Školska knjiga, 1978.

Obavezan predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar