Naziv
Povijest hrvatske etnologije
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS
5
Šifra
35995
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj

Široko zasnovan pregled povijesti hrvatske etnologije dijeli se u dvije veće cjeline. Prva se bavi starijim razdobljem od srednjeg vijeka do kraja 19. stoljeća, a druga cjelina od kraja 19. stoljeća do 1950-ih. Naglasak je stavljen na ulogu istraživača, ustanova i institucija u društvenom, političkom i ekonomskom kontekstu.
Sadržaj
  1. Uvod u povijest nacionalne etnologije Sadržaj predavanja: Na uvodnom predavanju nastavnik studentima predstavlja predmet, način i organizaciju predavanja, seminara i specijalnih aktivnosti. Uvodnim predavanjem definira se predmet, njegova važnost i svrha.
  2. 2. Srednjovjekovna znanost Srednjovjekovna znanost u Hrvatskoj. Ukazuje se na važnije autore koji opisuju običaje i zapisuju legende, donose prve "etnografske zapise", poput Popa Dukljanina, Tome Arciđakona, Augustina Kažotića. . Sadržaj seminara: Akademsko pismo.
  3. Humanizam i renesansa u primorskoj Hrvatskoj Sadržaj predavanja: U prvoj se cjelini daje uvid u razvoj etnografske misli na području primorske Hrvatske (Vlačić, Hranković, Diversis, Šižgorić, Hektorović itd.). Osmišljavanje kvalitativnog istraživanja. Akademsko pismo, citiranje i navođenje literature, etičnost.
  4. Etnološka misao u razdoblju humanizma, renesanse i ranog prosvjetiteljstva u kopnenoj Hrvatskoj: Valvasor, Vitezović, Krčelić, Bedeković, Belostenec. Odabir i oblikovanje tema, prikupljanje literature.
  5. Prosvjetiteljstvo. Različiti opisi, prikazi novooslobođenih krajeva od Turaka koje izrađuju časnici i službenici, te svećenici i biskupi za različite svrhe (vojne, ekonomske, političke i dr.). Nastaje niz putopisa u kojima se, osim opisa trgovine, prometa i gospodarstva, nalaze i etnografski opisi i bilješke.
  6. Nova znanost: etnologija Sadržaj predavanja: Razvoj panonske etnologije u Hrvatskoj: Katančić, Čevapović. Slavonski etnografi i zapisivači. Seminar: izrada jednostavnog teksta.
  7. Hrvatski preporod i etnološka misao. Seminar: izrada jednostavnog teksta.
  8. Putopisi i putnici po jadranskoj Hrvatskoj u 18. i 19. stoljeću Uloga i važnost putopisa i putnika po Dalmaciji u 18. i 19. stoljeću. Uz državne činovnike i časnike, članovi habsburške obitelji putuju i istražuju (počeci turizma), te objavljuju zanimljiva djela s etnografskim prikazima. Seminarski rad.
  9. Etnološka misao u 19. stoljeću Društvena i kulturna, politička i ekonomska situacija u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. Doprinosi hrvatskoj etnologiji V. Jagića, B. Bogišića, F. K. Kuhača, N. Nodila, F. S. Kraussa, I. Kršnjavoga, S. Laya, M. Cepelića. Seminarski rad.
  10. Konstituiranje hrvatske etnologije Krajem 19. stoljeća osnovane su važne etnološke institucije, tiskaju se zbornici. Posebice se razmatra Radićev doprinos hrvatskoj etnologiji. Seminarski rad.
  11. 11. Etnografske zbirke i muzeji Skupljanje i izlaganje etnografskih predmeta i zbirki na području Hrvatske obuhvatit će razdoblje od prve polovice 19. stoljeća do osnutka prvih hrvatskih etnografskih muzeja. Povijest i uloga Etnografskog muzeja u Zagrebu, posebice s obzirom na njegovu ulogu u razdoblju između dvaju ratova, te na značaj tadašnjih stručnjaka zaposlenih ili radom vezanih uz ovu ustanovu (Berger, Tkalčić, Matasović, Gavazzi, Širola, Franić). Izlaganje seminara.
  12. Etnologija između 1919. i 1945. godine.Djelovanje M. Gavazzija i utemeljenje sveučilišne nastave etnologije. Uloga Etnografskog muzeja u Zagrebu.
  13. Međuratno razdoblje u hrvatskoj etnologiji označeno je razvojem sveučilišne znanstvene i nastavne djelatnosti M. Gavazzija i B. Bratanića, te njihovom ulogom u uvođenju etnologije u srednjoškolsko obrazovanje. Izlaganje seminara.
  14. Razvoj hrvatske etnologije od 1945. godine do 1960-ih. Obrađuje se dalji razvoj etnologije u muzejima, utemeljenje i rad Hrvatskoga etnološkoga društva. Posebice se prikazuje nastanak te razvoj i djelovanje Instituta za etnologiju i folkloristiku, kao i razvoj Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, etnografskih muzeja i zbirki. Ističu se etnolozi koji su posebno obilježili ovo razdoblje. Izlaganje seminara.
  15. Sažetak predavanja. Naputci za pripremu ispita. Završna izlaganja seminara.

Ishodi učenja
  1. Prikazati i opisati povijest hrvatske etnologije kao dijela nacionalne znanstvene baštine.
  2. Opisati početke i razvoj hrvatske etnologije.
  3. Nabrojati glavne osobe i institucije važne u povijesti hrvatske etnologije.
  4. Povezati promjene političkog (društvenog i ekonomskog) konteksta s utjecajima na razvoj hrvatske etnologije.
  5. Opisati i usporediti različite istraživačke metode i pristupe.
  6. Planirati i provesti jednostavno istraživanje.
  7. Prikupiti literaturu i koristiti u profesionalnom radu.
  8. Koristiti profesionalnu terminologiju.
  9. -
Metode podučavanja
Nastava ex chatedra s ppt prezentacijom, dopunjena projekcijom dokumentarnih filmova, diskusijom, muzejskim radionicama, mentoriranim radom sa studentima.
Metode ocjenjivanja
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje i rad u seminaru. Studenti polažu pismeni ispit odgovarajući na pitanja otvorenoga tipa. Ocjena se može poboljšati usmenim ispitom. U okviru seminara studenti su obvezni sudjelovati u diskusiji, seminarski rad se usmeno prezentira i predaje nastavniku u pisanom obliku. Predani seminarski rad uvjet je za pristupanje ispitu.
Navedene aktivnosti sačinjavaju konačnu ocjenu u odnosu:
redovitost pohađanja nastave 10%
izrada i prezentacija seminarskog rada, pismeni ispit 40%
polaganje usmenog/pismenog ispita 50%

Obavezna literatura
  1. BELAJ, Vitomir.1989.Plaidoyer za etnologiju kao historijsku znansot o etničkim skupinama. Studia ethnologica .1:9-17.
  2. BELAJ, Vitomir.1996.Hrvatska etnologija i etnogeneza. Starohrvatska spomenička baština, Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, Zbornik radova znanstvenog skupa održanog 6-8. listopada 1992., Zagreb:115-119.
  3. BELAJ, Vitomir.1998.Povijest etnološke misli Hrvata. Etnografija:Svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zagreb: Matica hrvatska, 337-357.
  4. BELAJ, Vitomir. 1998. Die Kunde Vom kroatischen Volk:eine Kulturgeschichte der kroatischen Volkskunde. ST. Augustin: Gardenz Verlag.
  5. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1991. Hrvatska etnologija, znanost o ljudima ili znanost o kulturi? Studia ethnologica 3:15-23.
  6. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1995. Dvije znanstvene paradigme o hrvatskoj etnologiji: Antun Radić i Milovan Gavazzi. Narodna umjetnsot 32/125-38.
  7. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna.1997. Hrvatska etnologija - stanje, s osvrtom na svjetsku znanost. Zbornik radova simpozija o fundamentalnim istraživanjima. Zagreb:HAZU, 191-198.
  8. LEČEK, Suzana-PETROVIĆ LEŠ, Tihana.2010. Znanost i svjetonazor- Etnologija i prosvjetna politika Banovine Hrvatske 1939.-1941., Zagreb:Srednja Europa.
  9. LEČEK, Suzana-PETROVIĆ LEŠ, Tihana. 2011. Država i znanost: jugoslavenstvo na III. Slavenskom kongresu geografa i etnografa 1930. godine, Studia ethnologica croatica 23 :149-182.
Dopunska literatura
  1. BELAJ, Vitomir: Čevapovićev doprinos etnologiji, u: Zbornik radova o fra Grguru Čevapoviću, Osijek, 1990., 219 ? 231.
  2. BELAJ, Vitomir: Relkovićevo mjesto u povijesti hrvatske etnologije, u: Vrijeme i djelo Matije Antuna Reljkovića, Osijek, 1991., 63 ? 69.
  3. BELAJ, Vitomir: Agjićeva studija o životu slavonskoga puka, u: Zbornik radova o Kaji Agjiću, Centar za znastveni rad HAZU, Posebna izdanja VIII, Vinkovci, 1996., 179 ? 190.
  4. BELAJ, Vitomir: Milovan Gavazzi, sein Leben und Werk, Studia ethnologica croatica vol.7/8, Zagreb, 1995./6, Zagreb, 1999., 7-19.
  5. BRAICA, Silvio: 90 godina Etnografskog muzeja Split, Split, 2000.
  6. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 2001. Antun Radić und die Volkskunde der Gegenwart. Kroatische Volkskunde/Ethnologie in Neunzigern. Wien : Institut für Europäische Ethnologie: 69-92.
  7. GAVAZZI, Milovan. 1930. Razvoj i stanje etnografije u Jugoslaviji. Lud Słowianski. Tom I, zeszyt 2. Krakow, B 266 – B 106
  8. GRBIĆ, Jadranka. 2002. Etnografsko-etnološki rad Ivana Milčetića. U: Zbornik Milčetiću, književnom povjesničaru, filologu i etnologu. Zagreb : Matica hrvatska Varaždin: 113-119.
  9. GJETVAJ, Nada.1989. Etnografski muzej u Zagrebu. Etnološka istraživanja 5.
  10. MAJCEN, Vjekoslav. 1995./1996. Etnološki filmovi Milovana Gavazzija i hrvatski etnološki film u prvoj polovini 20. stoljeća. Studia ethnologica Croatica. 7/8: 121-134.
  11. MATKOVIĆ, Petar. 1867. Moskovska etnografska izložba u svibnju 1867., Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1, Zagreb : 189-228
  12. MURAJ, Aleksandra. 1993. Josip Matasović u svjetlu hrvatske etnologije. Etnološka tribina. 16:11-34.
  13. MURAJ, Aaleksandra. 2001.Tragom Antuna Jiroušeka: etnografija u kulturnim i inim praksama. Etnološka tribina. 24:35-47.
  14. PEDERIN, Ivan. 1991. Jadranska Hrvatska u austrijskim i njemačkim putopisima. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
  15. PETROVIĆ, Tihana. 1992. Iso Kršnjavi kao etnograf. Etnološka tribina. 15:149-156.
  16. PETROVIĆ, Tihana. 2001. Milko Cepelić – istraživač hrvatskoga seljačkog tekstila. U: Zbornik muzeja Đakovštine. 5: 61-76.
  17. PLETENAC, Tomislav. 1995./1996. Etnologija u službi politike: Pozadina sukoba Franić – Gavazzi. Studia ethnologica Croatica. 7./8: 83-93.
  18. PRICA, Ines. 2001. Mala europska etnologija. Zagreb : Golden marketing.
  19. RAPO, Vesna. 2007. Etnologija u nastavi, U povodu 80 godina studija etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatski školski muzej, Zagreb
  20. SUPEK, Olga. 1983. Osnovne značajke etnologije u Hrvatskoj od 1945. do danas. 18. kongres SEDJ, Rogaška Slatina, 1983. Ljubljana: 51-66.
  21. SUPEK, Olga. 1983. Osnovne značajke etnologije u Hrvatskoj od 1945. do danas. 18. kongres SEDJ, Rogaška Slatina, 1983. Ljubljana: 51-66.
  22. SUPEK, Olga. 1987. Etnologija u svijetu i mi: pogled s periferije. Etnološke sveske. VIII : 65-70.
  23. SUPEK, Olga. 1988. Ethnology in Croatia. Etnološki pregled. 23/24: 17-35.

Obavezan predmet na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1. semestar