Naziv
Povijest i filozofija pedagogije
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS bodovi
5
Šifra
35970
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Usvajanje znanstvenih spoznaja o razvoju pedagogijske teorije i prakse te, posebno, pedagogijske znanosti. Osposobiti studente za analizu razvoja pedagoških fenomena i koncepata na međunarodnoj razini (u kontekstu specifičnih kulturnih, društveno-političkih, ideoloških i gospodarskih prilika) te za korištenje povijesnih iskustava u analizi aktualnih pedagoških pitanja, u skladu s kompetencijama pedagoga.
Sadržaj
  1. Povijest pedagogije kao pedagogijska disciplina: razvoj, sadržaj, metodologija.
  2. Antika i razvoj grčke filozofije – polazišta razvoja pedagogijske misli i pedagoške prakse.
  3. Društvena uvjetovanost odgoja – Paidea i polis (Sparta i Atena)
  4. Filozofi antičke Grčke – filozofija odgoja i odgojna praksa (Sofisti i Sokrat; Platon i Aristotel
  5. Pedagoški pogledi (Seneca, Quintilianus) i odgojna praksa u antičkom Rimu
  6. Odgojno-obrazovne odrednice srednjovjekovlja – uloga kršćanstva, dualizam odgoja i obrazovanja, razvoj srednjovjekovnih sveučilišta
  7. Renesansa, teorijska polazišta i pedagoška praksa humanizma, reformacije i protureformacije (V. R. da Feltre, L. Vives, F. Rabelais, E. Roterdamski, M. Montaigne).
  8. Jan Amos Komensky: vrhunac pedagogije baroka i prvi veliki teoretičar sustavne pedagogije; pansofizam Komenskog i njegova refleksija na pedagogiju prosvjetiteljstva.
  9. Pedagogija prosvjetiteljstva: od realizma J. Lockea do naturalizma J. J. Rousseaua.
  10. Filozofija i pedagogija njemačkog klasičnog idealizma (I. Kant, J.G. Fichte, G.W.F. Hegel, F.D.E. Schleiermacher)
  11. Klasici njemačke pedagogije 19. stoljeća: J. H. Pestalozzi, J. F. Herbart i herbartovci, F. Fröbel.
  12. Socijalisti utopisti – razvoj idealističkog odgojno-obrazovnog koncepta (T. Morus, T. Campanella, E. Cabet, R. Owen…).
  13. Pedagoški pokreti i pravci u 20. stoljeću (pedagogija pragmatizma, reformni pedagoški pokreti, njemačka socijalna pedagogija, filozofijska i kulturna pedagogija, pravci "nove škole").
  14. Geneza i komparacija odabranih primjera pedagogijske teorije i odgojno-obrazovne prakse.
  15. Povijesna refleksija u suvremenoj pedagogijskoj znanosti i odgojno-obrazovnoj praksi.

Ishodi učenja
  1. Prikazati i objasniti razvoj pedagogijske teorije i školske prakse.
  2. Objasniti utjecaj filozofskih poimanja na razvoj pedagogijske teorije.
  3. Interpretirati utjecaj kontekstualnih odrednica (društveno-političkih, kulturnih, ideoloških i gospodarskih prilika) na razvoj pedagogijske teorije i školske prakse u različitim društvenim epohama.
  4. Kronološki prezentirati temeljne postavke najistaknutijih predstavnika pedagoške misli i vrednovati njihovu aktualnost u svjetlu recentnih pristupa odgoju i obrazovanju.
  5. Kritički prosuditi i objasniti međusobne utjecaje, sličnosti i razlike ključnih predstavnika pedagoške misli te pedagoških pravaca i pokreta u različitim društvenim epohama.
  6. Analizirati pedagogijsku teoriju i praksu odgoja i obrazovanja koji se razvijaju od 19. stoljeća te njihov utjecaj na suvremeni razvoj pedagogije i školstva.
  7. Prikazati polazišta razvoja sustava i pojedinih disciplina pedagogijske znanosti.
  8. Prikazati razdoblja razvoja povijesti pedagogije kao pedagogijske discipline.
  9. •Kronološki prezentirati razvoj pojedinih aktualnih pedagoških pitanja i fenomena te vrednovati recentno stanje u odnosu na izvorišta.
Metode podučavanja
Predavanja, rasprave, samostalni zadaci, seminarski radovi s prezentacijom.
Metode ocjenjivanja
Seminarski rad s prezentacijom: Max. = 20 bodova Prolazni prag = 5 bodova Kolokvij: Max. = 30 bodova Prolazni prag = 18 bodova Pismeni dio ispita: Max. = 30 bodova Prolazni prag = 18 bodova Usmeni ispit: Max. = 20 bodova Prolazni prag = 12 bodova Konačna ocjena: 90-100 bodova – izvrstan (5) 80-89 bodova – vrlo dobar (4) 70-79 bodova – dobar (3) 60-69 bodova – dovoljan (2)

Obavezna literatura
  1. Komensky, J.A. (1900), Velika Didaktika. Zagreb: HPKZ.
  2. Kvintilijan, M.F. (1985), Obrazovanje govornika. Sarajevo: Veselin Masleša.
  3. Rabelais, F. (2004), Gargantua i Pantagruel. Zagreb: Matica Hrvatska.
  4. Roterdamski, E. (1999), Pohvala ludosti. Zagreb: Cid-Nova.
  5. Rousseau, J.J. (1887-1889), Emil ili ob uzgoju. Zagreb: HPKS.
  6. Zaninović, M. (1988), Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga.
Dopunska literatura
  1. Aristotel (1992), Politika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  2. Hufnagel, E. (2002), Filozofija pedagogike. Zagreb: Demetra.
  3. Huizinga, J. (1991), Jesen srednjeg vijeka. Zagreb: Naprijed.
  4. Key. E. (2000), Stoljeće djeteta. Zagreb: Educa.
  5. Le Goff, J. (1998), Civilizacija srednjovijekovnog zapada. Zagreb: Golden marketing.
  6. Locke, J. (1890), Nekoje misli ob uzgoju. Senj: Tiskom H. Lustera.
  7. Neill, A. S. (1999), Škola Summerhil. Novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Sara 93.
  8. Platon (2009), Država. Zagreb: Naklada Jurčić.
  9. Tenorth, H.-E. (1992), Geschichte der Erziehung. Einführung in die Grundzüge ihrer neuzeitlichen Entwicklung.Weinheim, München: Juventa Verlag.

Obavezan predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
  2. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar